ZAGREB - Prosječan Hrvat lani je pojeo više od 77 kilograma kruha, 62 kilograma mesa, salama i paštete i popio više od 85 litara mlijeka. Zdrave namirnice, poput ribe, povrća i voća, bile su slabije zastupljene na stolovima: jedna je osoba lani u prosjeku pojela 56,9 kilograma povrća i voća, oko 45 kilograma krumpira i 7,8 kilograma ribe. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku, prikupljeni anketom o potrošnji kućanstava kojom je obuhvaćeno 2,7 tisuća kućanstava, sa 7,7 tisuća članova.
Osim kruha, koji je prošle godine bio na prvom mjestu u prehrani, Hrvati su uglavnom jeli perad ili svinjetinu, dok su se riba i teletina jele iznimno rijetko. Potrošnja mesa peradi i svinjetine lani je povećana, najvjerojatnije zbog niskih cijena tih vrsta mesa: po osobi je potrošeno 19,6 kilograma mesa peradi, te 18 kilograma svinjetine. Potrošnja govedine bila je znatno niža - 9,4 kilograma, a teletine samo 2,2 kilograma po osobi. Nemilice se zato jelo salamu i paštetu, čak 15,3 kilograma po osobi. Po članu kućanstva potrošilo se i 14,5 litara jestivog ulja, 8,3 kilograma jaja, 9,4 kilograma tjestenine, i 7,5 kilograma raznih vrsta sira. Svaki je član kućanstva u prosjeku popio 3,7 kilograma kave te konzumirao čak 12,9 kilograma šećera.
Pretila djeca
- Zabrinjavajuće je da se kvari struktura prehrane kod naših građana. Sve se više jedu kruh i krumpir, a sve manje meso, među kojim prevladava najjeftinije i najnekvalitetnije. Hrvati zbog toga dobivaju vrlo malo esencijalnih aminokiselina, što osobito ugrožava djecu u razvoju, upozorava nutricionist Igor Kulier. Budući da djeca idu u školu i hrane se »leteći«, ona najčešće zaostaju u rastu ili postaju pretila, ako se hrane uglavnom sendvičima i piju gazirane sokove.
Zdravstvene su posljedice, upozorava Kulier, dramatične: dijabetes tipa II i pretilost u porastu su zbog takvog načina prehrane, a loša prehrana vremenom uzrokuje i niz drugih degenerativnih promjena.
Da je loša materijalna situacija uzrok takvog stanja smatra sociologinja Anđelina Svirčić-Gotovac. Najveći se dio građana hrani nekvalitetno, kaže ona, dijelom zbog prehrambenih navika, a dijelom zbog činjenice da nemaju novca da bi se hranili dovoljno zdravo. Voće, riba i druge zdravstveno poželjne namirnice preskupe su za većinu, pa se može reći da su Hrvati zapravo mađioničari s obzirom na realnu materijalnu situaciju, kaže Svirčić-Gotovac.
Alternativna kuhinja
Ona ističe da su prehrambene navike uvjetovane s više elemenata; kombinacijom tradicije, velike nezaposlenosti i socijalne slike Hrvatske uopće. Međutim, upozorava ona, prehrambene navike Hrvata promijenile su se u zadnjih deset i više godina. Europski trendovi prisutniji su nego ranije, sve je zastupljenija alternativna prehrana, poput makrobiotike. Promijenjen je i obrazac po kojem su »više klase« jele više mesa.
- Situacija je sad obrnuta, velika količina mesa u prehrani više nije indikator kvalitetne prehrane niti je vezana uz imućne i visokoobrazovane slojeve građana. Bogati i obrazovani danas češće pribjegavaju alternativnoj prehrani, vegetarijanstvu, i kod njih je prisutna samosvijest u pogledu prehrambenih navika - kaže Svirčić-Gotovac.
Jabuke i vino
Jabuka je uvjerljivo najomiljenije voće u Hrvata, no potrošnja najtraženijeg voća po članu kućanstva jedva prelazi 15 kilograma godišnje. Na drugom mjestu je južno voće, te banane s oko 10 kilograma po osobi, a koštunjičavog voća godišnje se pojede oko pet kilograma.
U potrošnji pića najzastupljenija je mineralna i izvorska voda (32,7 litara po osobi), pivo (20,8 litara po osobi), te voćni sokovi (15,6 litara po osobi). Prosječan Hrvat lani je, kaže statistika, popio nešto više od deset litara vina.
Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ