Tri razdoblja na tri etaže - otvorena izložba o angažiranom plakatu u Hrvatskoj

POREČ - Kustosica riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Ljubica Dujmović Kosovac otvorila je u galeriji Zuccato izložbu »Angažirani plakat u Hrvatskoj 1945. – 2005.« koja je prije toga bila postavljena u riječkom Malom salonu. Pred solidnim brojem znatiželjnika Dujmović Kosovac kratko je rekla da se u Muzeju čuva dvije tisuće plakata, od kojih je dobar dio muzejskih, izrađenih za potrebe različitih izložaba, ali i onih koje je muzej dobio u razmjeni, odnosno u suradnji s drugim ustanovama. Bilo je pitanje vremena kada će neki od kustosa pripremiti izložbu, a ona je odlučila prikazati upravo pregled angažiranog plakata, pa je okupljene provela kroz izložbu uz komentare.

»Uloga plakata je zavesti, potaknuti, prodati, educirati, uvjeriti, a pri tome izrađivač mora pomiriti dvojnost posla: izraditi poruku koja će biti i umjetničko djelo. Pri tome se angažirani plakat pojavljuje kao umjetničko djelo i svojevrsni društveni čin interesnih skupina ili pojedinaca koji komuniciraju određeni politički ili etički stav. Angažirani plakat, dakle, nije isto što i politički plakat u strogom smislu riječi, premda je od trenutka nastanka služio kao oruđe rata i ideologija«, piše Dujmović Kosovac u katalogu izložbe.

Plakati izloženi u prizemlju iz najranijeg su razdoblja i prva asocijacija je – politika, ali se zapravo radi o plakatima koji zavode, nagovaraju na pristajanje uz ideologiju, pobjednike. »Cilj ovih plakata je mahom ugraditi svijest o prepoznavanju novog sustava«, rekla je kustosica pred plakatom o sletu, koji prikazuje atleta, ali u partizanskoj pozi s obrisom puške u jednoj i bombe u drugoj ruci. Godine nakon Drugoga svjetskog rata obilježili su plakati niza likovnih umjetnika bliskih pobjedničkoj strani (Murtić, Prica, Detoni, Kristl), ali i Andrije Maurovića, Ferde Bisa i Alfreda Pala, koji su svaki na svoj način nastojali plakatom podučavati gledanju svijeta u kojem živimo.

Kasne šezdesete godine predstavljaju drugo razdoblje angažiranog plakata, kada se pojavljuju nova imena, zagovara se sloboda stvaranja, prodiru utjecaji zapadne umjetnosti, javljaju se grupe EXAT i Nove tendencije, koje se odražavaju i u angažiranom plakatu, a iz toga razdoblja kustosica posebno izdvaja plakate Borisa Bučana. Treće razdoblje je ono nakon devedesete godine prošlog stoljeća, kada mladi autori uvode u proizvodnju plakata nove tehnologije i otvaraju nove prostore autorskom pogledu na svijet.

»Ovi plakati čine ono što je naoko ozbiljno smiješnim, tako da kroz podsmjeh pokazuju ne samo dizajnerski, nego i duhovni kič našeg vremena«, napisao je Vladimir Maleković u katalogu izložbe plakata »Božesačuvaj« iz 1993. godine.

Izložba je iznimno zanimljiva i može je se pogledati i nekoliko puta, jer se plakati daju čitati na nekoliko razina – pa dok se jednom može gledatelj koncentrirati na samu poruku, drugi put to mogu biti simboli i oblici koji komuniciraju poruku, odnosno umjetnička vrijednost, da i ne govorimo o povezivanju plakata s imenima autora.

Zabavno je promatrati slijed agitpropovskih poruka, koje nisu nužno vezane samo za rano razdoblje komunističke države. Kustosica je najavila mogućnost da se uskoro u Zuccatu pojavi i drugi plakat za film »Bitka na Neretvi«. Naime, izložen je Murtićev plakat izrađen za domaće tržište, dok je za zapadnu publiku plakat ovoga filma radio Pablo Picasso.

S. MATEJČIĆ