HNS: po modelu javno-privatnog partnerstva do škola odmah, a ne za 25 godina

U Poreču je prošlog tjedna gostovala delegacija HNS-a iz Varaždinske županije koja je iznijela primjere kvalitete JPP-a u izgradnji školske infrastrukture.

Na poduljoj press-konferenciji, višečlana je momčad HNS-a (Predrag Štromar, zamjenik župana i potpredsjednik ŽO HNS-a, Alan Košić, tajnik ŽO HNS-a i član Poglavarstva,  Marin Vučić, član poglavarstva županije za prosvjetu, kulturu, znanost i informiranje te Enriko Parlaj, predstojnik ureda Župana) javnosti prezentirala postupak stvaranja procesa JPP-a u Varaždinskoj županiji i njena zaživljavanja.

Uz goste iz Varaždina, pressici su bili prisutni i Đani Poropat, dogradonačelnik Rijeke, Enzo Tireli, predsjednik ŽO HNS Istarske županije, glasnogovornik Mauro Ivančić te domaćin ispred porečke podružnice HNS - Željko Bubičić.

Tireli: Bolonjski proces studenta stavlja u centar zbivanja. Dajmo mu uvjete za sticanje znanja

"Kao osoba koja više od 20 godina radi u obrazovanju, smatram kako je ovaj model vrlo koristan. Najbolji dokaz tome su rezultati iz Varaždinske županije gdje je HNS, budući da obnaša vlast, došao u priliku provesti program JPP-a i započeti rješavanje gorućih problema školstva i obrazovanja. Nama rezultati trebaju odmah danas, trebamo školovane profesore kako bismo proizveli školovane mlade ljude. Hrvatska se odlučila za Bolonjski proces koji studenta stavlja u žižu zbivanja, pa je studentima za učenje potrebno stvoriti uvjete. Osim toga, Istra zaostaje za ostalim županijama kad je obrazovanje u pitanju: samo deset posto Istrijana je visokoobrazovano a nepismeno je od jedne trećine do jedne četvrtine stanovništva. To moramo pod hitno promijeniti i priključiti se Europi."

Štromar: Analizom situacije ustanovili smo da bi nam uz proračunsko financiranje infrastrukture trebalo 25 godina. Za to nemamo vremena!

Zamjenik župana iz Varaždinske županije prilično je detaljno iznio put od zamisli uvođenja projekta JPP u sustav izgradnje obrazovne infrastrukture do njene realizacije. „Ustanovili smo kako nam za nadogradnju škola i postizanje jednosmjenskog rada te cjelodnevnog boravka treba dodatnih 52.000 kvadratnih metara novih škola i dvorana odnosno dograđivanje postojećih objekata, što bi ukupno koštalo oko 350.000.000 kuna. Za to bi nam, obzirom da ih proračuna možemo odvojiti 15.000.000 godišnje, trebalo 25 godina.

Zato smo odlučili krenuti u JPP: proučili smo modele u Engleskoj, Njemačkoj Portugalu i još nekim državama EU, utvrdili da za to ne trebamo poseban zakon, odnosno, da ne ovisimo o institucijama, analizirali smo naše zakone i utvrdili modele realizacije JPP-a u izgradnji škola i dvorana. Angažirali smo privatnog konzultanta i krenuli u projekt.

Nakon pripreme projekata, napravili smo pozivne natječaje. Odabrali smo 3-6 najboljih ponuda, izdali zahtjeve za obvezujućom ponudom i zaokružili najpovoljniju ponudu pregovorima

Prvo smo rekonstruirali županijsku zgradu i na tom projektu isprobali model. Ovih dana je dobivena uporabna dozvola za prvu dogradnju škole koja je dovršena, a u narednih šest mjeseci očekujemo otvorenje još šest dograđenih škola. U sljedeće dvije i pol godine otvorit ćemo 15 novih dvorana, 27 dograđenih i dvije potpuno nove škole. U tom će roku, dakle, u Varaždinskoj županiji svi učenici imati mogućnost za jednosmjenu nastavu a vjerojatno ćemo do tada svima i osigurati cjelodnevni boravak u školi.“

Marin Vučić: Irska je prije 50 godina bila u lošijoj poziciji nego ondašnja Jugoslavija. Svi znamo gdje je Irska danas

"Irci su detektirali problem, uložili u znanje a to čine i danas, tako da njihov uspjeh nije slučajan. 47.2% nezaposlenih u Varaždinskoj županiji ima osnovnu školu ili čak manje obrazovanja. Takvom profilu radnika teško je pronači posao, i bez podizanja nivoa znanja ne možemo biti uspješno društvo.

Mi smo u Varaždinskoj županiji shvatili da je naš temeljni problem nisko obrazovanje. Okolina nas često percipira na temelju uspjeha grada Varaždina, ali morate znati da se u cijeloj županiji živi daleko loše nego u njenom administrativnom centru.

5.300 srednjoškolaca ima besplatan prijevoz do škole i natrag kući. Prosječna plaća je 2500 kuna, a prosječna mjesečna karta košta oko 500 kuna. Besplatnim prijevozom domaćinstvima ostaje od 1.000 do 1.500 kuna mjesečno u obiteljskom proračunu više. To je direktna pomoć socijalno ugroženima, vrlo transparentno provedena.

50% troškova prijevoza učenika pokriva županija a ostalo općine. Iako oporba u tim općinama ispočetka nije bila previše sretna plaćati račun za prijevoz, na kraju su svi shvatili kako je za njih bolje da prihvate i potpišu ugovore, a i birači su ih prisilili na to.

U varaždinsku gimnaziju uvedena je međunarodna matura

Ona srednjoškolcu omogućava upis bilo kojeg studija u EU i u HR. Daje mu bitno šire znanje, a varaždinska je osim zagrebačke jedina gimnazija u HR gdje se može završiti međunarodna matura koja varaždinsku županiju košta preko 300.000 kuna godišnje.

Županija je studentima davala stipendije od 1993. i u tim stipendijama uvijek je postojao neki socijalni cenzus, pa je netko zbog 100 kuna primanja iznad praga izgubio pravo za stipendiju iako je imao dobre ocjene.

Krenuli smo na bitno drugačije kreditiranje studenata: na uvjet da kamata ne smije biti veća od 5%, javila se VaBa koja je tu vidjela nekakvu šansu. Od 1993. do 2006. godine, 600 studenata je imalo stipendije. Od prošle akademske godine do sada 470 studenata je dobilo studentski kredit po novim uvjetima. Cenzus ne postoji, bitno je samo da su studenti sa boravištem u Varaždinskoj županiji. Do sada je plasirano barem 25.000.000 kuna i na taj način omogućeno mladim ljudima da studiraju. Radi se o klasičnom kreditu: iz godine u godinu student donosi potvrdu da je redovno upisao godinu."

Kredit se vraća po završetku školovanja

Šest mjeseci nakon završetka školovanja započinje vraćanje kredita. Ako se student ne zaposli u tom standardnom roku, Županija vraća kredit do trenutka zapošljavanja, čime je ona od banke preuzela rizik naplate. Barem 80% studenata redovno je upisalo godinu. Studenti sa prosjekom ocjena od 4.5 do 4.9 ne vraćaju kamate na kredit, dok oni sa prosjekom 5.0 kredit uopće ne moraju vraćati.

Pričati o nekakvom ulasku u Europu je iluzija u odnosima koji vladaju: u Mađarskoj je već više od 25 godina standard da sve škole imaju jednu smjenu. Naš je cilj da naša županija bude županija visokoobrazovanih ljudi koji se znaju dobro postaviti na tržištu rada. Bez toga nemamo što tražiti ni u HR ni u EU. Nemamo vremena čekati da se dogodi nešto epohalno, nego djelujemo sada.“

Đani Poropat: „u Rijeci smo, poučeni Čačićevim modelom, krenuli sa ponudom kredita svima koji žele studirati, a ne samo onima koji imaju prosjek ocjena 4.5 i više. Dobro znamo da ne mogu svi imati takve ocjene pa takvo kreditiranje nije pravedno. Na žalost, kao koalicijski partneri još nismo uspjeli nametnuti HNS-ov program, ali to sasvim sigurno hoćemo. HNS je uspio postići da Varaždinska županija, koja ima neusporedivo lošije uvjete od Istarske i Primorsko-goranske, krene velikim koracima prema naprijed. Nije sramota koporati, sramota je ne primjenjivati ono što je drugdje pokazalo dobre rezultate.