Svaki četvrti Hrvat umire od zloćudnih bolesti

Prerano preminula kolegica iz Vjesnika, Ana Rukavina na trenutak je skrenula pažnju na ono čega se svi bojimo i ono "što se uvijek događa nekom drugom". O bolesti općenito, a napose o raku, ljudi, sasvim prirodno, ne razmišljaju sve dok se on ne dogodi, ali brojke u svjetskim i hrvatskim okvirima upozoravaju da bi o tome trebalo povesti računa.

Naime, od ukupne smrtnosti u svijetu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od raka godišnje umire 12.5 posto ljudi. Samo prošle godine sedam milijuna ljudi smrtno je stradalo od nekog oblika ove opake bolesti.

Crna statistika

Situacija u Hrvatskoj također je zabrinjavajuća, jer prema posljednjim dostupnim podacima, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2003. godine, dnevno od raka umire 35 ljudi, a oko dvadeset tisuća svake godine ga dobije! Na ljestvici uzroka smrtnosti, zloćudne bolesti su na drugom mjestu (prve su bolesti srca i krvnih žila) i od njih u Hrvatskoj umire svaki četvrti stanovnik, a u budućnosti bi mogao to biti svaki treći. Pa ipak, u ovako crnim statističkim podacima pronađe se i neki dobar, a on je da bi u budućnosti izlječivost mogla biti oko 60 posto.

Kemoterapija jedan je od načina liječenja

Prevencija, skrb, liječenje terapije i ono najgore – smrt, riječi su koje se najčešće mogu čuti kada se razgovara o "tome". Anin slučaj upozorio je tek na jedan "detalj" koji u Hrvatskoj nedostaje. Nepostojanje Banke hrvatskih donora koštane srži i baze matičnih stanica, dijelom je krivac za njen odlazak, u nekom drugom, to je nedostatak citostatika za adekvatan "koktel" lijekova, u trećem pak neispravan aparat za kemoterapiju i mogli bismo tako u nedogled. Zdravstvo je, to nije tajna, hrvatska rak rana, ali nije ono jedini isključivi krivac.

Broj malignih bolesti od 1989. godine među našim je stanovništvom povećan za 50 posto, a razloge za ovakav uzlazni trend, uz bolju evidenciju oboljelih, kvalitetniju dijagnostiku, stručnjaci pripisuju i u sve lošijem načinu življenja. Sve više mladih ljudi puši, a upravo od raka pluća uzrokovanog pušenjem u svijetu je umrlo oko 1.5 milijuna ljudi. Rak pluća i bronha vodeći su u Hrvatskoj i nema sumnje da su veliki broj oboljelih bili pušači. Žalosno, ali istinito je da je po cijeni cigareta Hrvatska među jeftinijima u Europi.

Podaci za uzbunu

Nakon raka pluća slijedi rak dojke i debelog crijeva. Niti s ovim podacima Hrvatska ne zaostaje za svijetom, u kojem su tri najučestalije vrste raka pluća, crijeva i jetre, dok kod žena top tri zauzimaju: rak dojke, pluća i maternice.

Uz pušenje kao glavne uzroke pojave raka, liječnici navode nekvalitetnu prehranu, gojaznost koja je jedan od uzroka raka crijeva i bubrega, rano stupanje u spolne odnose i HPV, kao jedan od sve češćih pojava raka grlića maternice.

Bude li krivulja pojave malignih bolesti i dalje išla uzbrdo, u budućnosti možemo očekivati da će gotovo polovica muškaraca i žena u Hrvatskoj oboljeti od neke vrste raka. Podatak je to koji zvoni na uzbunu.