Na zapadnoj obali Istre srdeli ni traga

Glavninu ulova činila je srdela, ali količine su bile skromne

Ono malo plivaričara, koji su još ostali na zapadnoj obali Istre, je prethodnih dana, premda je još ribolovni mrak, odustalo od izlaska na more ili bezuspješno pokušalo loviti u Kvarneru. I pored povoljnog vremena i mirnih noći bez vjetra, idealnih vremenskih prilika za ulov sitne plave ribe, koje ribari u žargonu nazivaju »provenca«, duž cijelog akvatorija sjevernije od Pule ribari nisu uspjeli ući u trag srdeli, iako kažu da se u ovo doba godine dobro lovila.

- Ni sam ne znam razlog zbog kojeg nema srdele i kamo je nakon dobrog ulova u rujanskom i listopadnom mraku nestala. Možda je zbog natprosječne topline mora krenula prema većim dubinama, ili smo je i sami kočarenjem i prejakim svjetlima, koje je izgleda postalo moda, nekamo potjerali, kaže iskusan rovinjski ribar Tullio Bosazzi, vlasnik broda »Mramorka«. Bosazzija čudi što u moru na ovom području nema ni papalina, ukusnih plavih riba koje se uz jata srdele pojavljuju krajem jeseni i početkom zime.

Bez ulova su u posljednje vrijeme ostali i brodovi koji love tehnologijom povlačnih mreža - lebdećih koča. Na zapadnoj obali Istre love tri para lebdećih koča – »Mirna 1« i »Mirna 2«, »Riba 1« i »Riba 2« i »Mauros Silvana« i »Mauros hobotnica«. Po riječima vlasnika dvaju »Maurosa« Mauricija Licula iz Pule, slično se dogodilo i prošle ribolovne sezone, kada je ulov u studenom odjednom stao. Njegov je par koča prekrstario cijeli akvatorij, od Umaga do otoka Suska, ali ni na jednoj poziciji nije pronašao srdelu. Zbog skupog goriva i visokih troškova izlaska ribolov je za sada obustavljen, dok se ne pojavi riba.

Srdelu na svojim ehosonderima ne primjećuju ni brodice koje mrežama stajačicama love listove, čiji je ulov ove jeseni također podbacio. Oni svakodnevno polažu svoje mreže 10 do 12 morskih milja od kraja. Nedostatku listova je, kažu, vjerojatni uzrok stabilno vrijeme i izostanak nevremena, koje bi malo »pomiješalo« morsko dno pa bi ova plemenita riba našla hranu na svojim uobičajenim »poštama«. No za nestanak srdele ni oni nemaju objašnjenje.

Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta »Ruđer Bošković« često u svojim programima motrenja mora obilaze akvatorij do talijanske obale. Istraživački brod »Vila Velebita« je prije nekoliko dana tako obišao »rutu« do talijanske obale. Zapovjednik Rudi Marić kaže da ni na jednoj poziciji nisu zamijetili na ekranu ehosondera lako uočljiva jata srdele. Tek na nekih 20-ak milja od obale na ekranu su se pojavile manje skupine inćuna.

Dobar poznavatelj ribarskih (ne)prilika na Jadranu, posebno na njegovom sjevernom dijelu, magistar ribarstva Atilio Krevatin, predstojnik pulskog ureda Uprave za ribarstvo, smatra međutim da nije riječ ni o kakvom poremećaju zbog kojeg je srdela nestala. Ulovi plave ribe su prošle jeseni, kada srdela boravi na ovom području, bili dobri. Krajem studenog i početkom prosinca ulov je uvijek padao ili prestajao, objasnio nam je.

Nekoliko ribolovnih sezona, u kojima se srdela pojavljivala i u ovo vrijeme, je prije iznimka nego pravilo. Sve ono što ribari navode kao razloge za prestanak ulova samo su nagađanja, koja se »potežu« kada nema srdele. Svi ti razlozi više ne postoje kada je ima, a samo bi opsežna znanstvena istraživanja mogla potvrditi utječu li na pojavu i kretanje srdele, zaključio je mr. Krevatin.

Aldo POKRAJAC