Pohranjeni podaci o mozaicima Eufrazijane - predstavljen međunarodni dokumentacijski centar o mozaicima

S predstavljanja Centra u Zavičajnom muzeju: Nadia Štifanić Dobrilović, Mario Silvestri, Elena Uljančić-Vekić, Linda Knifitz i Ivan Matejčić

Suradnja na projektu Međunarodnog dokumentacijskog centra o mozaicima između stručnjaka iz Ravenne i Grada Poreča, odnosno porečkog Zavičajnog muzeja i pulskog Konzervatorskog ureda Ministarstva kulture započeta prije četiri godine dovršena je, a okupljeni u Zavičajnom muzeju u petak navečer mogli su vidjeti i rezultate. Andrijana Ivandić, Jugo Jakovčić i Ivan Matejčić u okviru ovoga projekta, koji je imao financijsku podršku evropskog Interrega III, obradili su u 22 skede mozaike Eufrazijane, koji čine dio cjelokupne priče o mozaicima.

Međunarodni dokumentacijski centar za mozaike dio je Muzeja za umjetnost grada Ravenne, a ideja je bila u tom Centru prikupiti svu dostupnu dokumentaciju o mozaicima – onima koji su odavno dio baštine, ali i suvremenim, pa svu tu dokumentaciju učiniti dostupnom širokom krugu znanstvenika i znatiželjnika putem Interneta. Projekt je ostvaren i predstavljen porečkoj publici kao plod suradnje ne samo stručnjaka, već i lokalnih, odnosno regionalnih talijanskih i hrvatskih vlasti.

Bivša sakristija - ispod uklonjenog drvenog poda mozaici Predeufrazijane iz 5. stoljeća

U ime Istarske županije Vladimir Torbica rekao je da je ovim učinjen još jedan značajan korak u valoriziranju naše baštine, a posebno je značajnim naglasio činjenicu da su »… naši znanstvenici ravnopravno sudjelovali u sistematiziranju i uvrštavanju podataka o Eufrazijani« u ovaj korpus. Porečka dogradonačelnica Nadia Štifanić Dobrilović smatra da ovaj projekt obogaćuje kulturnu ponudu Grada i vrednuje naš kulturni identitet, a ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Irides Zović bila je zadovoljna što se rezultati prekogranične suradnje predstavljaju na 10. godišnjicu uvrštenja Eufrazijane na popis svjetske baštine.

Voditeljica Zavičajnog muzeja Elena Uljančić Vekić zadovoljna je što je kroz četverogodišnju suradnju Muzej dobio novu bazu podataka i softver koji omogućuje interaktivnu nadopunu, a naglasila je da su u provedbi projekta obje strane, hrvatska i talijanska, imali potporu politike. Mario Silvestri, predstavnik talijanskih lokalnih i regionalnih vlasti koje su dale podršku ovom projektu rekao je da puno vjere ulaže u zajedničku Evropu i da se nada da će Hrvatska uskoro postati i formalno njen dio.

Konzervatori Ivan Matejčić, Andrijana Ivandić i Jugo Jakovčić pripremili su dokumentaciju o mozaicima Eufrazijane, koja je podijeljena u 22 cjeline uvrštene u vrlo precizne skede (kartice podataka). Podaci se sastoje od teksta, skica, fotografija i opširne bibliografije, znanstveno su obrađeni i jednako tako u digitalnom formatu usustavljeni, a softver izrađen upravo za taj projekt (Stefano Ferrani iz tvrtke ENEA) omogućuje, između ostaloga, da se podaci mijenjaju u skladu s novim saznanjima i to na način da promjenu u osnovnom podatku automatski prepoznaje čitav sustav.

Linda Knifitz, koordinatorica projekta pokušala je prisutnima predočiti količinu i ozbiljnost obavljenog posla, koju najbolje ilustrira podatak da su osmislili formu osnovne skede koja donosi 400 različitih podataka o mozaiku. Bazu podataka čine osnovne skede, koje daju podatke o cjelini mozaika ili mozaikalnog prikaza, a iz njih izlaze skede koje se bave detaljima. Nakon što je demonstriran dio dokumentacije o Eufrazijani Uljančić-Vekić predložila je da se na gradskom Internet portalu postavi link na ovu bazu podataka, a Matejčić je pozvao stručnjake iz Ravenne da sutradan pogledaju mozaike u Eufrazijani.

Sniježana Matejčić

Ponovno otvaranje nekadašnje sakristije Eufrazijane

U subotu dopodne, stručnjaci iz Ravenne odazvali su se pozivu konzervatora i prisustvovali ponovnom otvaranju mozaika Predeufrazijane iz 5. stoljeća, koji su osamdesetak godina bili skriveni ispod drvenog poda sakristije.

Nakon što je u Bazilici prošle godine uređena nova sakristija, dosadašnja je prepuštena konzervatorima koji je trebaju pripremiti za otvaranje javnosti. Taj je prostor krajem 20-ih godina prošlog stoljeća istražio tršćanski stručnjak Ferdinando Forlatti. Iskopani su ostaci predromaničke kapele, vjerojatno iz 8. stoljeća, koja je bila izgrađena nad ostacima Predeufrazijane iz 5. stoljeća, čiji je dio mozaikalnog poda sačuvan do danas. Unutar kapele kasnije je, u 17. stoljeću izgrađena zajednička grobnica za kanonike.

Nakon Forlattijevog istraživanja nalazi su pokriveni drvenim podom, čiji je jedan dio bilo moguće otvoriti, da bi se vidjeli arheološki nalazi. Međutim, taj prostor sakristije bio je dostupan jedino istraživačima. Novcem Ministarstva kulture radovi u bazilici nastavljaju se restauriranjem arheoloških nalaza u sakristiji, iznad kojih će biti postavljen transparentni podest, a posao bi trebao biti dovršen do kraja godine.

Sljedeće godine u planu je obnova celle trihore s pretprostorom, a kada i to bude dovršeno, svaki će dio kompleksa Eufrazijane biti dostupan za razgledanje širokom krugu publike.