Stopa smrtnosti beba u porastu u Istri

Lani je u Hrvatskoj smanjen broj razvoda, ali i sklopljenih brakova

ZAGREB - Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno manje djece, umrlo je manje osoba, a smanjen je i broj razvoda i sklopljenih brakova, izvijestio je Državni zavod za statistiku. U 2006. godini u Hrvatskoj je rođeno 41.446 beba, čak 5.622 manje nego 1998. godine, a umrlo je 50.378 osoba, oko 2.000 manje nego prije osam godina. Broj rođenih, u odnosu na 2005. godinu, smanjen je za 1.046 ili 2,5 posto, a broj umrlih za 2,7 posto. Stopa nataliteta iznosila je 9,3, a stopa mortaliteta 11,3 na tisuću stanovnika.

Od ukupno 41.446 živorođene djece, 51,8 posto su dječaci, a 48,2 posto djevojčice. Broj mrtvorođene djece bio je 182 ili četvero manje nego 2005. godine. Neznatno je smanjena i stopa umrle dojenčadi, s 5,7 na 5,2 na tisuću živorođenih. Najmanja je stopa umrle novorođenčadi zabilježena u Virovitičko-podravskoj (3,7) te Primorsko-goranskoj (3,8), a najveća u Zadarskoj županiji (7,8), koja je godinu ranije imala najmanju smrtnost beba.

Sa stopom smrtnosti novorođenčadi od 5,2 na tisuću živorođene djece, Hrvatska je prošle godine dostigla europski prosjek. Natprosječnu stopu smrtnosti dojenčadi još uvijek imaju Zadarska, Lička i Karlovačka županija. Stopa smrtnosti beba, prema podacima DZS-a, u porastu je u Istri i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj i dalje je negativna te je prema podacima DZS-a lani iznosila -2,0. Negativno prirodno kretanje hrvatskog stanovništva pokazuje i vitalni indeks (82,3 rođenih na 100 umrlih). Pozitivan prirodni prirast, kao i godinu ranije, zabilježen je samo u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je u najlošijoj poziciji Sisačko-moslavačka županija s indeksom od 59,7. Pozitivan prirodni prirast statističari su zabilježili u 110 gradova i općina, a negativan u 431 gradu ili općini i Gradu Zagrebu. Prošle je godine, kaže statistika, vladalo zatišje i za matičare i pravnike u brakorazvodnim parnicama. Sklopljena su ukupno 22.092 braka, pedesetak manje nego 2005. godine, a pravomoćno je razveden 4.651 brak (čak 200 manje nego godinu ranije).

Stopa sklopljenih brakova na tisuću stanovnika iznosila je 5,0, a stopa razvedenih 1,0 (na tisuću novih brakova bilo je 210,5 razvoda, dok ih je godinu ranije bilo 220). Razvoda je i dalje najviše u gradovima, gdje se u prosjeku razvrgne jedan od tri sklopljena braka. Visok postotak razvoda lani je zabilježen u Zagrebu, Splitu i Rijeci (214 razvoda na 704 sklopljena braka), ali je još gora situacija bila na otocima.

Na Cresu je, na primjer, sklopljeno 11 brakova, a razvrgnuto čak sedam, dok je u Malom Lošinju bilo 12 razvoda na 25 novih brakova. Po broju razvoda u vrhu su bili i Čazma i Nova Gradiška, s omjerom 3:1.

Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ