Suvremena umjetnost u sjeni dviju knjiga i nastavka istraživanja baštine - osvrt na porečku kulturnu 2007. godinu

Sandra Hall - Jazz u Lapidariju

POREČ - Nakon što je prije dvije godine u arheološkom iskapanju koje je pratilo obnovu infrastrukture u povijesnoj jezgri grada pronađen most ispred nekadašnjih gradskih vrata u Decumanusu, prošla je godina završena u znaku novih arheoloških nalaza. Oni će uskoro zasigurno pridonijeti izmjeni izgleda povijesnog Poreča, odnosno vratiti barem dijelom nekadašnji okoliš kule Peškera i izgled i namjenu antičkog foruma na Maraforu.

Prije isteka godine završeno je istraživanje i obnova nekadašnjeg prostora sakristije u bazilici, koji tek treba biti svečano otvoren. Osim toga, najavljena je temeljita obnova barokne palače Sinčić u kojoj se nalazi Zavičajni muzej Poreštine. Europsko vijeće regija dodijelilo je drugu nagradu projektu »Lokaliteti UNESCO-a na Jadranu« u kojem je kao partner ravenskog Centra za dokumentiranje mozaika sudjelovao Zavičajni muzej, a mozaike Eufrazijane za potrebe toga projekta obradili su istarski konzervatori.

Kulturna pozornica grada nije lani bila omeđena samo spomenutim događajima orijentiranima na povijesnu baštinu, nego valja spomenuti i dvije iznimno vrijedne knjige koje su promovirane u gradu: prva je »Slikarska baština Istre, kapitalni pregled dviju iznimno vrijednih znanstvenica mlađe generacije« Nine Kudiš Burić i Višnje Bralić. Knjigu je na talijanskom jeziku izdao rovinjski Centro di riocerche storiche, a hrvatsko izdanje potpisuje zagrebački Institut za povijest umjetnosti.

Stara sakristija, odnosno svetište sjeverne bazilike Predeufrazijane iz 5. stoljeća - restaurirani ostaci fresaka na sjevernom zidu

Druga je knjiga neposredno vezana za Poreč, promovirana je početkom kolovoza, a naslov joj je »Dynamic splendor«, knjiga o mozaicima Eufrazijane iz pera Ann Terry, američke znanstvenice koja se već nekoliko desetljeća bavi Eufrazijanom, za što je dobila i gradsku nagradu, te Henryja Maguirea, koji je obradio ikonografski ciklus porečkih mozaika.

Poreč obiluje kulturnim programima koji traju već godinama, a mahom su koncentrirani u ljetnim mjesecima. Sezonu redovito već niz desetljeća otvara smotra »Naš kanat je lip«, a u lipnju je sedam dana Porečanima i turistima plijenila pažnju Zlatna sopela, sedmi mediteranski folklorni festival koji prati Bio Istra Mediteranski koridor hrane. Ovaj se festival sasvim lijepo profilirao i ima brojnu publiku, i to ne samo za večernje nastupe, već i one tijekom čitavog dana.

U srpnju i kolovozu glazbene se priredbe tradicionalno sele u Eufrazijanu (lani 46. koncertna sezona i festival Terra Magica, odnosno koncerti Parens Clasics), te u lapidarij Zavičajnog muzeja gdje je već 11. put organiziran jazz festival. Među 12 koncerata izdvojili su se kvalitetom nastupi dviju američkih jazz diva, Sandre Hall i Tammy McCann.

Iz bogate i raznolike izložbene djelatnosti u organizaciji Pučkog učilišta, odnosno Ketrin Milićević Mijošek, izdvojiti treba maestralnu travanjsku izložbu Đanina Božića u galeriji Zuccato i treći bijenale fotografije Photodistorziju.

Najstarija likovna manifestacija Porečki annale doživio je 47. izdanje, slikarska kolonija Riviera nastavljena je proljetnom izložbom i jesenskim druženjem slikara na otoku Sveti Nikola.

Marafor neće još dugo izgledati ovako - sprema se projekt obnove antičkog trga

U 11 kazališnih predstava u obnovljenoj dvorani našao je mjesto i jedan balet – »Hamlet« u izvedbi Baletne trupe Croatia. Publika je bila oduševljena prilikom koja se ukazala nakon niza godina da na kazališnim daskama u Poreču vidi i klasični balet. Vrijedno je napomenuti i činjenicu da se od prosinca broj kinoprojekcija povećava na nekadašnjih pet tjedno izvan sezone. A u godišnjem pregledu valja spomenuti da je Pučko otvoreno učilište, koje je nositelj najvećeg broja programa u kulturi, nakon deset mjeseci dobilo ravnateljicu Irides Zović.

Isto tako, nije nevažno reći da su u 2007. godini formalno iz Pučkog učilišta nastale tri ustanove, odnosno odvojeni su Zavičajni muzej Poreštine i Gradska knjižnica.

I konačno, prošle je godine navršeno prvo desetljeće od upisa Eufrazijane na popis UNESCO-ove svjetske baštine, ali se toga nitko u gradu nije sjetio, a kamoli organizirao kakvo podsjećanje na taj značajan jubilej. Eufrazijana je u tih 10 godina postala još čistiji ranokršćanski kompleks, jer su radovi na spomeniku kontinuirani, dok njeno okruženje, povijesna jezgra Poreča, svake godine ponovno pomalo degradira u vrijeme prije uklanjanja tendi, šarenih natpisa i jeftine robe s fasada palača uoči proslave uvrštenja.

Godina 2007. je prošla i s njom je u nepovrat otišla prilika da gradska uprava, kulturni i turistički radnici, a nadasve građani Poreča pokažu koliko im je Eufrazijana važna.

Sniježana MATEJČIĆ