Malo poznate zaseoke Dalmatinske zagore nedavno su posjetili predstavnici Srpske radikalne stranke. Namjerno koristim sintagmu ”pripadnik” a ne ”član”, obzirom da su pripadnici te stranke pozivali, a još uvijek pozivaju na agresvine metode prisvajanja tuđih teritorija, pa se o toj stranci može govoriti kao o militarističkoj, a ne političkoj stranci.
Posjetili su geografski malo poznate zaseoke, ali jako dobro poznate po izvorištima mržnje i ideja prisvajanja tuđih teritorija na samom početku Domovinskog rata. Nije to ništa strašno, već je strašan vokabular kojim se koriste. Na pitanje hrvatskog novinara, kako komentiraju posjete odabranim mjestima pripadnika jedne stranke, koja je organizirala i opskrbljivala dobrovoljačke odrede koji su u tim istim mjestima izvršili najstrašnija ratna zvjerstva, jedan od njih odgovorio je - da ne zna ništa o tome.
Ta je izjava strašna!
Kako je moguće da netko nije čuo da su u određenom selu (koje se nalazi 100 metara od mjesta kojeg posjećuju) pripadnici njegove stranke pobili gotovo 100 ljudi?
Odgovor je nastavljen pitanjem kako Hrvatska komentira činjenicu da je upravo sa područja koje je posjetio hrvatska vojska za vrijeme akcije Oluja potjerala 400 000 ljudi! To je još strašnije, zbog toga što se srpski političati koriste brojkom od 150 000 srpskih izbjeglivca za vrijeme Oluje, pa je ta brojka narasla na 200 000 a sada i na 400 000! Ne podjeća li to na multipliciranje jasenovačkih žrtava ustaškog režima, odnosno korištenje brojke od milijun i pol Srba ubijenih u jasenovačkom logoru? Naravno, ako je u Jasenovcu ubijena i jedna nevina osoba, previše je! Ali brojka od milijun i pol zaista je pretjerana.
Nisam još, međutim, čuo da je službena hrvatska politika iznijela bilo kavav stav oko prikazivanja stvarnog broja žrtvava u Jasenovcu, što ne bi umanjilo krivicu jednog dijela našega naroda za te zločine, ali bi moglo poslužiti kao model ograđivanja od brojki sa kojima i svijet barata. I to je veliki propust naših povjesničara i političara, obzirom da previše olako shvaćaju krivo iznošenje činjenica i naivno vjeruju da svijet zna pravu istinu. Upravo zbog takvih podvala i krivog prikazivanja povijesti Hrvatska i danas plaća svoj danak u modernu svijetu.
U kontekstu te posjete, na koji će se način Europa i svijet postaviti ako zaključe da Hrvatska vojska nije potjerala 150 000, niti 200 000, već 400 000 Srba?
Što je najvažnije, hoće li povjerovati da je HV zapravo protjerala 400 0000 Srba sa područja bivše SAO Krajine?! Nisu li upravo zbog toga predstavnici Srpske radikalne stranke posjetili ta mjesta, da iskoriste priliku hrvatske orijentiranosti na vanjsku politiku i svijetu upute drukčiju viziju povijesti?
A prava je istina da je broj protjeranih procijenjen na 150 000-200 000 ljudi, od kojih je najveći broj upravo od vlastodržaca tadašnje SAO Krajine instruiran da se dade u zbjeg, što dokazuju dokumenti i snimke!
Na koji se način službena hrvatska administracija izjasnila o ovim lažima koje uvelike mogu naštetiti ne samo generalima protiv kojih se vodi postupak u Den Haagu, već i dugoročnoj stabilnosti naše države? Nažalost, ni na koji!
Cjelokupna administracija, udruge, agencije, radna tijela, uredi, odvjetništvo, nitko se nije službeno olgasio na takvu opasnu laž. Na taj se način opetovano ponavlja situacija multipliciranja žrtava jasenovačkog logora, jer se u ovom slučaju multiplicira broj izbjeglica za vrijeme operacije Oluja, a službene vlasti ne reagiraju, naivno vjerujući da svijet zna pravu istinu. Prebanalno je shvaćena jedna izrečena izjava u nekom dalmatinskom zaseoku od strane drugorazrednog srpskog političara, obzirom da su i posjeta i izjava dio jako dobro smišljenog plana.
Gdje su sada sve silne hrvatske udruge i agencije koje se bave zaštitom digniteta određenih nacionalnih vrijednosti? Bilo kakva reakcija službene administracije u ovom je trenutku više nego zakašnjela, iz razloga što je takvu situaciju trebalo izbjeći, odnosno, predvidjeti je i spriječiti ranije. Upravo na način na koji je određenim političarima iz naše zemlje zabranjen ulazak u EU zbog određenih izjava, djela i sumnji.
Podsjetimo da je upravo iz redova Srpske radikalne stranke nedavno ponovno lansirana izjava o granicama Velike Srbije Karlobag- Karlovac-Virovitica i osnivanje vlade SAO Krajine u inozemstvu. Osim oštrih osuda naše administracije, izostala je reakcija Ministarstva vanjskih poslova, ali i obavještajnih službi koje su odmah nakon takvih prijetnji trebale donijeti odluku o zabrani ulaska u Hrvatsku članovima Srpske radikalne stranke ili njenih simpatizera.
Za svaku je pohvalu činjenica da je naša država aktivni član Vijeća sigurnosti UN-a, i još k tomu doprinosi razvoju metoda za suzbijanje svjetskog terorizma. Ali, najprije moramo razbiti terorizam koji se događa tu, nama na vratima. Od ustaških kapa po trgovima, pa do takvih laži i podmetanja od strane ekstremnih srpskih radikala.
Kako ćemo, na primjer, štititi interese ”Vegete” na enormnom svjetskom i europskom tržištu, ako ne možemo zaštiti političke, nacionalne i povijesne interese nas samih na našem tlu?
Rat ”Vegeti” i svim našim markama od strane svih drugih europskih marki objavljen je danom kada smo odlučili krenuti u postupak približavanja EU! Kako ćemo dobiti taj rat ako ne možemo zaštititi rat kojega smo dobili?
Kolika je uvreda nanesena spomenutim izjavama srpskih radikala može poslužiti ova usporedba: Zamislite da M.P. Thompson posjeti Niš, i na pitanje kako komentira zločine u Jasenovcu on odgovori da nikada nije čuo za takvo nešto.