Sporne vinjete: Tršćani protiv slovenskog harača

Kontrola inspektora Dars-a na bivšoj granici kod Opčine

Dok smo mi u Hrvatskoj, a naročito (mislim na naše političare) u Istri "prožvakali" plaćanje slovenskog harača na vožnju kratkom dionicom slovenske mreže autocesta, Talijani i dalje ne miruju, a naročito tršćanski političari. Stanovnike toga grada i cijele tršćanske pokrajine najviše pogađa uvođenje vinjeta jer malogranični promet ima dugu tradiciju. Tršćani redovito odlaze preko bivše granice po gorivo, namirnice ili odlaze na odmor u slovenski Kras i na obalu, jer je velik dio njih sentimentalno vezan za Istru u cjelini zbog rodbinskih veza koje su čvršće od političke sudbine.

Kad je predsjednik udruge istarskih esula Massimiliano Lacota slao prosvjedno pismo Europskoj uniji u Bruxellesu zbog slovenskog harača, učinio je pravednu stvar jer je Slovenija u sklopu šireg međudržavnog sjevernojadranskog sustava tek tranzitna zemlja koja ne može uvjetovati život šire zajednice. Prosvjedovao je štiteći interese članova udruge i predočio je Europskoj komisiji niz moralnih i povijesnih argumenata. No, tršćanska pokrajinska vlast otišla je korak dalje jer je u sporu sa Slovenijom izvukla iz arhive zaboravljene odredbe Osimskih sporazuma koje je Italija 1974. potpisala s bivšom Jugoslavijom.

Naime, u posebnom aneksu sporazuma iz 1978. godine, posvećenog problemu razvoja prometne infrastrukture duž tadašnje talijansko-slovenske granice, dvije su se države obvezale da neće naplaćivati prometovanje graničnom mrežom autocesta koja se tada počela graditi, i to, kao što je poznato, prvo s talijanske strane (autocesta od Liserta u predgrađu Monfalconea do Padriciana iznad Trsta) i potom sa slovenske (sjetit ćete se prve dionice autoceste koja je spajala predgrađe Kopra s raskrižjem u Dekanima). Čitavo su vrijeme vozači besplatno prometovali tom mrežom autocesta koja je izgrađena upravo u kontekstu strategije koja je zacrtana u Osimskim sporazumima. Valja naglasiti da je zadnji odsjek autoceste, koji je prošle godine otvoren od Padriciana do Trsta i preko tunela od predgrađa Trsta do Škofija, dio te iste osimske strategije koja je okončana sa zakašnjenjem, ali je danas zbilja jer se talijanska mreža spaja sa slovenskom i čini jedinstveni sistem koji sada izvrsno funkcionira jer je državna granica ukinuta.

Kada su Talijani gradili posljednju dionicu autoceste do granice sa Slovenijom, dio tršćanskih političara je predlagao uvođenje cestarine, no odustali su upravo zbog odredbi Osimskih sporazuma pa se sad cestarina za talijanski dio autoceste plaća tek od Liserta na putu prema Veneciji, dakle izuzeto je cijelo područje bivše Zone A Slobodnog teritorija Trsta.

Na osnovi toga pokrajinska vlada na čelu s predsjednicom Marijom Teresom Bassa Poropat službeno se obratila slovenskom ministarstvu vanjskih poslova s molbom da se oslobodi plaćanja vinjeta sve stanovnike tršćanske pokrajine pozivajući se na načelo reciprociteta u kontekstu odredbi Osimskih sporazuma. Dakle, dio Zone B nekadašnjeg STT-a, koji je danas slovenski teritorij, treba se proglasiti zonom slobodnog prometa na temelju pravila koje je definirano u sporazumu na koji se i Slovenija poziva kao nasljednica. Zahtjev koji je poslan iz Trsta tiče se statusa građana tršćanske pokrajine, no pozicija građana hrvatskog dijela bivše Zone B jednaka je pa se valja pitati ne bi li se Tršćani i Istrani trebali usuglasiti i krenuti zajedno.

Pismo je stiglo u kolovozu ove godine u Ljubljanu, a Slovenci su prvi put odgovorili 8. rujna notom državnog tajnika u ministarstvu prometa Igora Jakomina, koji je napisao da će slovenska vlada razmotriti to pitanje, odnosno raspravljati o mogućnosti ukidanja vinjeta za stanovnike tršćanske pokrajine, i to na temelju uvažavanja načela reciprociteta.

No, kada se činilo da će se stvari pokrenuti, dva dana nakon Jakominove note u tršćansku pokrajinsku vladu stiglo je pismo iz ministarstva vanjskih poslova u kojem se decidirano tvrdi da se vinjete neće dirati te da su one i dalje obvezne za sve talijanske državljane. Upravo je početkom rujna slovenska agencija Dars, koja upravlja mrežom autocesta, pooštrila kontrolu na svim bivšim graničnim prijelazima pa su se njihovi specijalni agenti pojavili i na graničnom prijelazu u Škofijama: zaustavljaju automobile koji dolaze iz Italije i kontroliraju ih unatoč saznanju da se dobar dio prometa prema Sloveniji odvija tek do benzinske crpke OMV Istra benza stotinjak metara u slovenskom teritoriju gdje Tršćani dolaze po benzin i dizel, koji su ovdje jeftiniji.

Dakle, pravni rat između Trsta i Ljubljane se nastavlja pa se u to uključila i tršćanska gradska vlast. (Napisao i snimio E. VELAN)