40 godina Čakavskog sabora: U planu studij čakavskog narječja

Čakavski sabor sudjelovao je i u uređenju Aleje glagoljaša (B. DANEVSKI)

"Čakavski sabor nastao je na valu početne demokratizacije društva 60-ih godina prošlog stoljeća kada je, među ostalim, utvrđen neadekvatan odnos prema Istri i njeno zaostajanje, što je potaknulo niz kulturnih i gospodarskih inicijativa", kazao je mr. sc. Aleksa Ladavac, dugogodišnji predsjednik Čakavskog sabora, na predavanju u povodu 40. godišnjice utemeljenja te institucije koje je u srijedu održano u Državnom arhivu u Pazinu.

Smatralo se da valja stvoriti spoznaju o vrijednostima čakavskog područja koje se ne odnosi samo na pitanje zavičajnosti, jezika, poezije i proze, već načina življenja kao sastavnice hrvatskog prostora.

Stoga je na u Žminju 1969. godine osnovani Sabor čakavskog pjesništva dogodine nadograđen Čakavski sabor s katedrama po gradovima koji je trebao širiti kulturu organiziranjem znanstvenih istraživanja i skupova, kulturnih manifestacija te izdavačkom djelatnošću.

Naziv katedra izabran je da se naglasi znanstveni pristup u izučavanju fenomena sjevernojadranskog čakavskog prostora. Svaka je katedra imala za cilj pokriti određeno područje društvenih znanosti, pa je tako u Pazinu osnovana s ciljem proučavanja povijesti, na temelju čega je nastao susret Pazinski memorijal. U Žminju je djelovao Sabor čakavskog pjesništva, u Poreču Naš kanat je lip, zatim Buzetski dani...

"Već u prvim danima institucije čiji je utemeljitelj Zvane Črnja institucionalna pomoć tadašnjih lokalnih vlasti bila je velika, što je razumljivo jer su primjerice u njegovom prvom predsjedništvu bila čak četiri predsjednika istarskih općina", kazao je Ladavac.

Ipak, tijekom svih ovih godina najveći institucionalni oslonac bila je Hrvatska akademija znanosti umjetnosti. Ladavac se prisjetio nekih akcija u kojima je sudjelovao Čakavski sabor: uređenje Aleje glagoljaša, revitalizacija Motovuna, obilježavanja brojnih značajnih datuma iz istarske povijesti, edicija "Istra kroz stoljeća", njegovanje čakavice itd. Spomenuo je da bi se čitava aktivnost Sabora trebala pronaći u monografiji koju pripremaju.

Dugoročna programska orijentacija jest da se pokrene poslijediplomski studij čakavskog narječja na filozofskim fakultetima u Puli i Rijeci. (A. DAGOSTIN)