Rak napao vodnjanske maslinike - korisni savjeti za maslinare

Rak masline uzrokuje bakterija Pseudomonas savastanoi. Poznata je još od vremena starih Rimljana, a danas je proširena na područjima uzgoja masline. Bakterija je sastavni dio biocenoze masline, što znači da je stalno prisutna u nasadu. Za infekciju je potrebna ulazna rana koja može nastati uslijed oštećenja od tuče, rezidbe, smrzavanja, kao u ovom našem slučaju, ili bilo kojih drugih mehaničkih oštećenja.

Do infekcije može doći i kroz ožiljke nastale prirodnim otpadanjem listova. Zaraza se razvija na temperaturi od 18 do 28 stupnjeva Celzija i visoke vlažnosti zraka od preko 80 posto.

Mlada stabla

Vodnjanski mladi maslinici su pretrpjeli relativno veliku štetu od pozebe i smrzavanja protekle zime. Kako jedna narodna poslovica kaže „Jedno zlo ne dolazi samo“, tako je neke od stradalih maslinika zahvatila infekcija raka masline. Rak se najviše manifestira na mladim stablima koja na sreću još nisu ušla u puni rod. Takav slučaj još nije zabilježen pa je pretpostavka da su povoljni klimatski uvjeti doprinijeli takvoj zarazi. Naime, zima je u nekim razdobljima bila natprosječno topla (iznad 20 stupnjeva Celzijusa), a vlaga zraka je ionako vrlo visoka u tim mjesecima pogotovo kad izostane bura.

Rak se najprije počeo manifestirati u travnju na najmlađim, tek posađenim stablima maslina u obliku svijetlozelenih nabreklina ispod kore. Vrlo brzo nakon toga zaprimio sam dojave o pojavi zaraze i na dvogodišnjim, trogodišnjim i nešto starijim nasadima. U toku svibnja, a pogotovo u lipnju, srpnju i kolovozu na drvenastim dijelovima zaraženih stabala već su se uveliko uočavale formirane gale, tj. kvržice nepravilnog oblika i to upravo na pojedinim stablima koja su pretrpjela štetu od pozebe. U ekstremnim slučajevima uočavamo grane pune gala bez listova. Takvu sam pojavu primijetio u nekoliko maslinika, ali nasreću samo na pojedinim stablima. Sve u svemu na nekih 300-tinjak stabala.

Strane sorte

Rak je najviše zahvatio introducirane sorte, dok su domaće ostale praktički nezaražene, a to djelomično možemo zahvaliti tome što su te domaće sorte ipak prilagodljivije istarskim klimatskim uvjetima. Zbog toga pretpostavljam da su se bolje spremile za prezimljavanje te tako i pretrpjele manje štete od pozebe.

Na nešto starijim rodnim stablima (oko 15 godina), primijećen je vrlo slab napad, a to je rezultat toga što su bolje podnijele pozebu. U našem slučaju zaraze, nakon pozebe i smrzavanja, maslinarima preporučamo da zaražena mlada stabla iščupaju i zapale izvan nasada. To valja činiti stoga što su naši stari maslinici sa domaćim sortama maslina, pa tako i stara rodna rodna stabla do danas zdrava i nezaražena.

Zaražena stabla su oslabljena, ali i dalje daju urod, premda umanjen, ali i predstavljaju veliku opasnost za jače širenje infekcije. Kvaliteta maslinovog ulja također je smanjena. Jednom zaraženo

stablo uvijek ostaje zaraženo, stoga se zaštita temelji na prevenciji. U cilju sprečavanja infekcije preporučamo tretiranje bakrenim preparatima nakon bilo kakvog mehaničkog oštećenja stabala pa tako i nakon berbe ili rezidbe. Prilikom rezidbe rezati zdrava te nakon toga zaražena stabla i premazivati veće rane. Alat obavezno dezinficirati alkoholom ili nekim od preporučenih sredstava.

Preneseno uz izričitu dozvolu iz najnovijeg broja "Maslinara", specijaliziranog časopisa za maslinarstvo. Izlazi svaka dva mjeseca u nakladi od 15 tisuća primjeraka, a namijenjen je poljoprivrednicima, posebno maslinarima i uljarima. Obrađuje teme vezane uz kulturu uzgoja maslina i proizvodnju maslinova ulja. Više informacija na ovom linku.