NASA pronašla novi oblik života na Zemlji

Baketrija GFAJ-1

NASA-in tim stručnjaka objavio je u četvrtak da je na Zemlji otkrio neobične oblike života koji uspijevaju na potpuno drugačijoj biokemiji od one koja je karakteristična za sva poznata živa bića.

"Radi se o zemaljskom životu, ali ne onakvom kakav poznajemo", istaknula je u uvodu voditeljica NASA-ine konferencije.

Naime, NASA-in astrobiološki program koji se bavi istraživanjem podrijetla, evolucije, raširenosti i budućnosti života u svemiru otkrio je bakteriju koja živi u jezeru Mono u Kaliforniji, a umjesto fosfora, koji je temelj nukleinskih kiselina i gena većine organizama na našem planetu, može koristiti arsen.

NASA-ina znanstvenica Felisa Wolfe-Simon, voditeljica istraživanja, objasnila je da je sa svojim timom otkrila mikroorganizme iz obitelji Halomonadaceae koji uspijevaju u okolišu u kojem ima vrlo malo fosfora, a puno arsena.

"Moj tim je otkrio nešto o čemu sam razmišljala godinama. Razmišljala sam o ideji supstitucije. Moj je tim otkrio mikrobe koji molekule fosfora mogu zamijeniti arsenom. Sav život koji znamo temelji se na ugljiku, vodiku, dušiku, kisiku, sumporu i fosforu. Život koristi tih šest elemenata za izgradnju DNA ili RNA, proteina, i za skladištenje energije", rekla je.

"No danas vam želim vam predstaviti izuzetnu bakteriju GFAJ-1. To su mikrobi koji su posebni iako izgledaju obično. Pronašli smo ih u jezeru Mono na sjeveru Kalifornije nedaleko od Nacionalnog parka. To je vrlo zanimljivo okruženje. Razine otrovnog arsena ondje su izuzetno visoke, međutim u takvom naizgled negostoljubivom okolišu život buja - bakterijima, algama, rakovima i pticama selicama.

Ako želite pronaći organizme koji su sposobni jedan element zamijeniti drugim potražit ćete ih u područjima u kojima tog elementa ima u izobilju. Mono jezero obiluje arsenom, a nema puno fosfora. Ako pogledate periodičku tablicu elemenata, fosfor se nalazi upravo iznad arsena. Njihova fizikalna veličina je slična. Upravo zbog te sličnost arsen je otrovan jer ga organizmi lako zamijene za fosfor.

Uzeli smo dakle mulj iz jezera Mono i pokušali istražiti može li u njemu išta rasti. U laboratoriju smo mu dodali sve što je neophodno za život – šećere, vitamine, ali ne i fosfor. Pitali smo se može li neka bakterija na Zemlji zamijeniti fosfor arsenom. Otkrili smo da ovaj mikrob ne samo da je podnio otrovan arsen već je rastao i razvijao se. Bili smo zapanjeni. Ništa nije trebalo rasti u ovakvom okruženju", rekla je Wolfe-Simon.

"Pokazali smo da postoje bakterije koje mogu zamijeniti fosfor arsenom. Što to znači? To pokazuje da možemo eksperimentalno utvrditi da život treba shvatiti u široj perspektivi", istaknula je.

NASA-ini stručnjaci ističu da je otkriće važno jer bi arsen na drugim planetima u puno hladnijim uvjetima mogao biti znatno stabilniji od fosfora te bi mogao biti temelj za izgradnju vanzemaljskih organizama.

"Ako imate biomolekule u kojima je moguća supstitucija određenih elemenata možete razumjeti i kako su se organizmi mogli prilagoditi odgovarajućim uvjetima na drugim planetima. To znači da moramo proširiti svoju percepciju o životu na drugim planetima", objasnila je astrobiologinja dr. Pen Conrad. (Tportal.hr/GI)