Hoće li biti najezde borovog četnjaka?

(Izvor:ig)Napast za borove šume- borov četnjak, ime je dobio po tipičnim povorkama koje se stvaraju tako da se gusjenica drži glavom za stražnji dio druge, a zbog opisanih povorki, negdje ga nazivaju i procesionarija. Napadnuti borici poznaju se već izdaleka po svilenkastim gnijezdima koje se njišu na vršcima grana, a osim počasti za šume, što se osobito štetno odražava na našem kršu, četnjak je sve više i medicinski problem. Otrovnost njegovih dlaka odavno je poznata, što dokazuje podatak da je još 1790. godine opisano umorstvo, pri kojem je žrtva popila napitak spravljen od smrvljenih gusjenica.Otrovni aparat borovog četnjaka čine sitne šuplje dlačice, odnosno bodlje kojima je ta napast naoružana, a pri ubodu se kapilarnom akcijom otrov sačinjen od histamina i aktivnih bjelančevina oslobađa u tijelo žrtve. Ljudima koji su bili u doticaju s gusjenicama, većinom su to šumski radnici, ljudi koji borave u prirodi, turisti, ali i djeca školske i predškolske dobi za koje je opisano da su dirali gusjenice, nakon uboda dlačica na koži se formirao tipičan osip, otekline, te ponekad i konjuktivitis praćen svrbežom. Kod osjetljivih ljudi može doći i do burnih simptoma, a dokazano je i kako ne treba izravan kontakt s ovom napasti borovih šuma da čovjek oboli, jer otrovne se dlačice iz gnijezda mogu raspršiti okolnim terenom i putem vjetra. Liječenje se sastoji od lokalne primjene antihistaminske masti i krema koje se namažu na upaljena mjesta na koži, a u težim slučajevima trovanja mogu se primijeniti i antihistaminici u obliku tableta i injekcija.Osim ove dobro poznate gusjenice, i neke druge mogu u ljudi izazvati burne reakcije i simptome. Takva je naprimjer i gusjenica običnog zlatokraja, koji je jabučna štetočina. U literaturi je opisan slučaj jednog ribiča koji je kao mamac za ribe upotrijebio te gusjenice, a nakon toga dobio gusti crveni kvržičast osip sa svrbežom, žarenjem kože i oteklinom očnih kapaka. Neugodne posljedice mogu se zaraditi i kontaktom s gusjenicom obične medonjice, mrtvačkog plašta, drvotočca i slično. Sve opisane vrste zato je osobito važno uništavati prskanjem otrovnim preparatima, no postavlja se pitanje je li to na Poreštini uopće učinjeno. Prema našoj fotografiji borov četnjak je i dalje prisutan, a njegova svilenkasta gnijezda krase podosta borovih grančica. Hoće li biti najezde, a ljudi se liječnicima obraćati za pomoć ne znajući uzrok njihova iznenadna svrbeža i oteklina po tijelu? Podsjetimo, ne tako davno, naša sugrađanka Olivera Koprivnjak upozoravala je na štetne posljedice te gusjenice spram čovjeka i borova, međutim vijećnici nikad nisu ozbiljno shvaćali kakve sve probleme može prouzrokovati jedan mali, naizgled bezazlen insekt.