Stručnjaci upozoravaju: Oprezno s pirotehnikom

Pirotehnička sredstva nisu bezazlena, pogotovo ako njima rukuju nevični ili djeca. Božićno ili novogodišnje slavlje, zbog nestručnog rukovanja, nepažnje ili neispravnog pirotehničkog sredstva, u trenutku se može pretvoriti u nesreću i dugo iščekivanje ispred operacijskih sala

Dosadašnja iskustva ukazuju da blagdansko raspoloženje u pretjeranoj mjeri potiče nerazboritu uporabu oružja, eksplozivnih i pirotehničkih sredstava, što zna biti kobno’, upozoravaju iz MUP-a, koji i ove godine preventivno upozorava na opasnosti kako bi se izbjegle nesreće jer, kažu, ne treba podcjenjivati dječju radoznalost.

Roditelje se upozorava da oružje, eksplozivna sredstva i sve ono što nije za mališane drže izvan dohvata i pod ključem, a nastoji se educirati i djecu da ne diraju nepoznate predmete, ne rastavljaju ih, ne pomiču te da, ukoliko ih slučajno negdje nađu odbačene, pozovu roditelje ili policiju.

Liječnik pazinske Hitne pomoći Ivor Ković kaže da i male petarde mogu za djecu biti opasne. Upravo prije nekoliko dana imao je slučaj dječaka s teško opečenom šakom, a do ozljeđivanja je došlo prilikom igre s petardom. Radilo se o mlađem osnovnoškolcu, a na Hitnu ga je doveo otac.

- Ne možete djeci zabraniti petarde jer na neki način već dođu do njih, pa smatram da je djecu bolje pripremiti, naučiti kako se rukuje i biti pritom uz njih. No, nažalost, ima raznih petardi, pa se zna dogoditi da možda zbog neispravnosti eksplodiraju ranije nego što je naznačeno na etiketi, odnosno rasprsnu se u ruci, napominje dr. Ković.

- Opekotine šake su uvijek škakljive, premda nije velik postotak zahvaćene površine kože u pitanju, no može doći do raznih komplikacija, što može dovesti i do amputacija. Prsti se mogu zgrčiti tako da šaka izgubi funkciju, ističe Ković, napominjući da djeca jako vole stavljati petarde u cijevi kako bi grunule jače.

Djeca znaju praktično napraviti ‘projektil od petardi’, pa se događaju raznorazne ozljede, može ih jačina udarca odbaciti na nešto, također nešto od okolnih predmeta može pasti na njih, a u slučajevima kad nastane i požar, uslijed inhalacije može doći do oštećenja dušnika, pluća, navodi niz primjera. Kako kaže Ković, posebno je osjetljivo lice i oči, koje stradavaju od opeklina, pa stoga smatra da nikad nije naodmet upozoriti da i male petarde mogu izazvati velike probleme.

Istranima je još friško u sjećanju lanjski požar u skladištu Konzumove trgovine u Buju, pri kojem je nastala šteta preko 300.000 kuna, a izazvala ga je igra petardama dvojice dječaka. Naime, dečki starosti 15 i 16 godina ubacili su 30. prosinca oko 21 sat zapaljenu petardu u skladišni prostor, što je bilo dovoljno da izazove požar velikih razmjera.

Vjerojatno neki roditelji pamte kakav nagoren zastor ili gašenje zapaljenog kontejnera u ulici, kao produkta dječje zaigranosti, nakon čega su uslijedile odgojno-pedagoške roditeljske mjere. Uzimajući u obzir onu narodnu mudrost ‘bolje spriječiti nego liječiti’, u Istri se tijekom božićnih i novogodišnjih praznika, od 20. prosinca do 3. siječnja, intenzivno provodi i akcija Petarde i rakete prijete.

Akciju provodi PU istarska u suradnji sa Županijom, školama te radijskim i TV postajama, upoznajući građane, a osobito mlade s opasnostima koje prijete uporabom raznih pirotehnike.

Posebno se upozoravaju roditelji – da pirotehnička sredstva nisu igračke i da ih ne kupuju djeci radi zabave. Uz edukacijske emisije u eteru i snimljeni spot, kontakt policajci drže predavanja u školama i vrtićima, a sve to je popraćeno i pojačanim nadzorom prodaje i prometa pirotehničkih sredstava.

Osim što gruvanje petardi i raketa smeta starijima, osobama oboljelim od PTSP-a, na gromoglasni zvuk koji proizvode posebno su osjetljive i domaće životinje.

Magistar veterinarske medicine dr. Krešimir Pavlović iz umaške veterinarske ambulante VET K&K d.o.o. napominje da su psi osjetljiviji od mačaka, s, naravno, izuzetkom lovačkih pasa koji su ipak navinuti na pucnjeve. Međutim, većina kućnih ljubimaca pokazuje znakove straha, tresu se, vrte u krug ili skrivaju, pa je dobro, kaže dr. Pavlović, kad se očekuje da će životinje reagirati na uznemirujuće zvukove, ranije im dati lijekove za smirenje, koji mogu biti na biljnoj bazi i registrirani za životinje, no mogu pomoći i ljudski poput apaurina.

Pritom treba paziti na doziranje – za manje životinje dovoljno je pola male tablete od dva miligrama, a napominje i da treba imati na umu da lijek brže djeluje ako se daje natašte.