Vegetarijanstvo donosi zdravlje

(Izvor:Novi List/Mx)Radilo se samo o modi ili pak životnom stilu činjenica je da u svijetu broj onih koji su prigrlili danas najpopularniji, vegetarijanski tip prehrane bogat žitaricama, voćem, povrćem i mahunarkama, svakim danom raste. Procjenjuje se da je širom zemaljske kugle danas oko četiri milijarde vegetarijanaca, koji su iz najrazličitijih pobuda, zdravstvenih, etičkih, religijskih i drugih, napustili uvriježeni hranidbeni inventar. Znanstveni se radovi više isključivo ne bave samo mogućim opasnostima bezmesne prehrane, već se sve veća pažnja posvećuje upravo njezinim povoljnim učincima na ljudski organizam. Zbog niskog unosa zasićenih masti i kolesterola, te smanjenog unosa bjelančevina, među vegetarijancima je manja stopa smrtnosti i manja stopa pobolijevanja od kroničnih degenerativnih bolesti kao što su bolesti srca i krvnih žila, dijabetes, pretilost, osteoporoza, te karcinom.
Suprotno mišljenju kako se radi o prolaznom trendu i modi s obzirom na istupanje bogatih i slavnih vegetarijanaca u redovima glumaca, modela, pjevača i sportaša, bezmesna prehrana poznata je najmanje šest tisuća godina.
Danas se vegetarijanci dijele na nekoliko skupina: vegani (isključuju sve namirnice životinjskog podrijetla, pa čak i med), lakto-vegetarijanci (ne jedu jaja, ali koriste mlijeko i mliječne prerađevine), ovo-vegetarijanci (izbacuju mlijeko, ali koriste jaja), lakto-ovo vegetarijanci (koriste jaja i mlijeko), te semivegetarijanci (koji uz jaja i mlijeko, povremeno u prehranu uključuSLAVNI VEGETARIJANCI

Vegetarijanstvo je tek sredinom 19. stoljeća dobilo svoje službeno ime koje je zamijenilo dotadašnji naziv – Pitagorejska prehrana. »Zar da čovjek mojega uma jede leševe?« – poznata je Pitagorina misao. Mnogi najveći umovi koji su svojim životom bezgranično zadužili čovječanstvo također su bili vegetarijanci – Albert Einstein, Charles Darwin, Sir Isaac Newton, Thomas Edison, Leonardo da Vinci, Jean-Jacques Rousseau, Friedrich Nietzsche... No, zlobnici će reći da su već i njihovi pradjedovi jeli meso, te da je od davnina tako. Istina, nešto što se uči od najranijeg djetinjstva kroz obiteljski odgoj, medije i društvene konvencije kao nedvojbeno ispravno, teško je naprasno mijenjati. Ni nezamislive patnje masovnog životinjskog tova i njihova priprema za klaonice, kozmetičku i kožnu industriju, neće kod ljubitelja mesa promijeniti ove stavove, jer je naime to normalno, pa »za što drugo služi jedna svinja?«! Sokrat će odgovoriti– »Ono smo što jedemo.«

KARCINOM BOLEST ZAPADA

Napredne idustrijske zemlje, gdje je potrošnja mesa velika, praktički su leglo najrazličitijih vrsta karcinoma, dok ih vegetarijanske zemlje Dalekog istoka gotovo i ne poznaju. Poznato je da se oboljelima od raka strogo zabranjuje hrana životinjskog podrijetla, te kao lijek preporuča sirova biljna hrana. Konzumiranjem mesa i mesnih prerađevina u ljudski organizam se paralelno unose štetni i toksični antibiotici, hormoni i pesticidi kojima se za života šopaju životinje u budućnosti namijenjene za bogaćenje obiteljskih trpeza.
ju perad i ribu).
Uravnotežena i kvalitetno kombinirana vegeterijanska prehrana, tvrde njeni poklonici, ne predstavlja opasnost za zdravlje čak ni trudnica i djece, kako se do sada mislilo. No, u isto vrijeme da bi se to postiglo i izbjegao deficit pojedinih nutrijenata, potrebno je educirati i same vegetarijance. Na tržištu danas postoji opsežan broj »zelenih« kuharica, održavaju se brojni tečajevi vezano uz ovu temu, a da ne govorimo o prodavaonicama zdrave hrane u kojima se, ako je riječ o kvalitetnijima, uvijek može dobiti valjani savjet. U protivnom, restriktivna prehrana (pogotovo kod vegana) može uzrokovati nedostatak vitamina B12, A, D, te kalcija, željeza, selena, omega-3-kiselina i glutationa, te ozbiljno ugroziti zdravlje organizma. Semivegetarijanci i lakto-ovo vegetarijanci, ukoliko pravilno planiraju svoje obroke, deficite mogu u potpunosti izbjeći. Na koncu ne treba zaboraviti da se takvi poremećaji također mogu pojaviti i kod svejeda uslijed neredovite i nepravilne ishrane uvjetovane užurbanim ritmom suvremenog načina života.