Dok se Europom, a sve više i Hrvatskom, još uvijek prilično stidljivo širi upotreba elektronskih ili električnih cigareta koje pušačima pomažu da ostave duhan, birokracija Europske unije prihvatila se normiranja ovog novog i još nedovoljno proučenog proizvoda na način koji je među europskim korisnicima e-cigareta izazvao veliki val negodovanja.
Naime, Europska je komisija 19. prosinca 2012. objavila prijedlog za reviziju Direktive o duhanskim proizvodima (popularno zvane "duhanska direktiva"), dokumenta koji je inače temelj za propise o zabrani i ograničenjima pušenja u javnim prostorima, kao i za označavanje pakiranja duhanskih proizvoda porukama o njihovoj štetnosti. U tom se dokumentu e-cigareta prvi put tretira kao proizvod koji sadrži nikotin.
Novim odredbama "duhanske direktive" predlaže se ograničenje koncentracije nikotina u tekućini za korištenje u elektronskoj cigareti (obično nazivanoj e-tekućina) na četiri miligrama po mililitru, i ograničenje zapremine pojedinačnih pakiranja e-tekućine (u refilima ili bočicama) na pola mililitra.
Elektronske cigarete pojavile su se 2006. godine a do danas je ovu zamjenu za klasično pušenje prihvatilo oko sedam milijuna Europljana. Međutim, trenutačno su na tržištu e-tekućine s koncentracijom nikotina od 6 do 36 miligrama po mililitru (a postoje i e-tekućine koje uopće ne sadrže nikotin), a neposredno iskustvo stotina tisuća korisnika pokazalo je da se pušenje duhanskih cigareta najlakše može ostaviti uz prelazak na korištenje e-tekućine s koncentracijom od najmanje 18 miligrama nikotina po mililitru. S vremenom korisnici e-cigareta sami prema vlastitom ukusu smanjuju koncentraciju nikotina u e-tekućinama koje koriste, obično u korist većeg uživanja u određenim omiljenim aromama.
Nove odredbe "duhanske direktive", ako stupe na snagu, zapravo će značiti zabranu e-cigareta i e-tekućina kakve danas postoje, a propisano smanjenje koncentracije nikotina u e-tekućinama nagnat će korisnike e-cigareta ili na veću potrošnju tekućina, ili na - povratak duhanskim cigaretama, jer ih elektronske više neće zadovoljavati.
Slogan prošle godine prvi put ustanovljenog Svjetskog dana e-pušenja (World Vaping Day), koji je obilježen 22. ožujka, kazivao da se e-cigareta pokazala najefikasnijim sredstvom za smanjivanje bolesti i smrti kao posljedica pušenja duhana. Iz toga je jasno da elektronska cigareta, iako znatno doprinosi javnom zdravlju, nije baš dobrodošla za duhansku industriju i duhanske lobije koji pak, javna je to tajna, imaju velik utjecaj i na međunarodnu politiku.
Među korisnicima e-cigareta u Njemačkoj pokrenuta je, a zatim se cijelom Europom proširila inicijativa da se peticijom izrazi organizirano i argumentirano protivljenje odredbama "duhanske direktive" koje se tiču e-cigareta.
Pozivajući se na sedam milijuna građana Europe "koji su za sebe otkrili alternativu uživanja nikotina upotrebom e-cigarete", peticijom se zahtijeva da zdravstvene politike napokon priznaju kako je konzumacija nikotina korištenjem e-cigareta znatno manje štetna od pušenja duhana, te da elektronsko pušenje odnosno "parenje" time rasterećuje zdravstveni sustav i doprinosi javnom zdravstvu Europe. (Piše Davor ŠIŠOVIĆ)
Više u tiskanom izdanju Glasa Istre