Jazz radionica za seniore

U srijedu 17.7.2013., u Domu za starije i nemoćne osobe „Buzet“, s početkom u 17 sati, bit će održan prvi u nizu jazz koncerata za građane treće životne dobi u ustanovama za skrb o starijim i nemoćnim osobama u Istarskoj županiji koji, u sklopu projekta „Jazz radionica za seniore“, organiziraju Udruga za rehabilitaciju i edukaciju VISOKI JABLANI iz Rovinja i Udruga Kulturna inicijativa iz Pule.

Nastupaju dvojica renomiranih jazz glazbenika: Oleg Kireyev na saksofonu, Rusija i Leon Brenko na klavijaturama, Hrvatska, a izvodit će djela jazz velikana poput Thelonious Monka, Charlie Parkera, Milesa Davisa i drugih, te autorske kompozicije O. Kireyeva.

Projektom „Jazz radionica za seniore“ partnerske udruge žele pružiti emotivnu podršku građanima treće životne dobi u ustanovama za starije i nemoćne. Želimo im pokazati da nisu potpuno zaboravljeni i gurnuti na marginu, da postoji „vanjski svijet“ i osim njihovih najužih obitelji koji misli na njih i smatra ih vrijednim članovima društva. Želimo pokušati uljepšati im staračke dane dobrom svirkom i njihovim sudjelovanjem u kreiranju glazbe, prisjetiti ih njihovih mladih dana i podsjetiti na smisao života, s ciljem poboljšanja njihovog ukupnog psihofizičkog stanja.

Uslijed naglih demografskih promjena i trendova koji prate urbanizaciju i modernizaciju društva, život starijih osoba se pogoršava. Prate ih društvena očekivanja da se same pobrinu za svoje interese i stigma da nameću težak teret mlađim generacijama. Da bi osobe starije dobi u modernom društvu kvalitetno živjele, moraju biti ispunjena četiri preduvjeta: materijalna neovisnost, samostalno stanovanje, razvijena društvena mreža usluga, sadržaja i pomoći te emocionalna podrška, kako obitelji, tako i društva u cjelini.

U Hrvatskoj je obitelj i dalje osnovni izvor emocionalne, informativne i praktične potpore starim ljudima. Međutim, sve manjim brojem djece u obitelji i odvojenim stanovanjem odrasle djece i njihovih ostarjelih roditelja, te sve većom opterećenošću obitelji borbom za golu egzistenciju, smanjuje se krug glavnih pružatelja skrbi i emotivne podrške. Kod starih osoba dolazi do osjećaja napuštenosti, zanemarenosti i suvišnosti. To dovodi do pojave depresija, bezvoljnosti, opće klonulosti i gubitka volje za sebe, a posebno ako je osoba sama, odnosno bez bračnog partnera, te ako je izdvojena iz svoje obitelji i smještena u ustanovu. Ovakva situacija često rezultira auto-destrukcijom i/ili teškom nepovratnom depresijom koja vodi u raniju smrt.

Spektar utjecaja glazbe na čovjeka vrlo je širok. Glazba snažno utječe na ljudsku percepciju, na čovjekova unutarnja stanja, a time posredno i na njegovo ponašanje. Ona može vrlo snažno utjecati na naše osjećaje i raspoloženje: može zabavljati, promijeniti raspoloženje, izazvati opuštanje, stimulirati i biti izvor ugode. Glazba je u stanju emocionalno otvoriti čovjeka, ispuniti ga, omogućiti mu da se izrazi i doživi unutarnja iskustva koja bi mu bez glazbe kao sredstva možda bila nedostupna. Suvremena je medicina otišla i korak dalje pa kroz glazbenu terapiju otkriva i dodatne dimenzije glazbe – njen blagotvoran, čak iscjeljujući utjecaj na čovjeka, na njegovu psihu i tijelo.

Glazba utječe na čovjekov metabolizam. Dokazano je da smirujuća glazba pozitivno utječe na fiziološke reakcije. Vibracije zvuka djeluju na sve procese u mozgu i time izravno utječu na spoznajne, emocionalne i tjelesne funkcije. Zvuk djeluje na stanice i organske sustave, harmonizira lijevu i desnu stranu mozga, uravnotežuje krvni tlak, cirkulaciju, disanje i druge procese u tijelu. Brojna istraživanja dokazuju terapijski učinak i pozitivno djelovanje glazbe na glavobolje, migrene, smetnje u spavanju, koncentraciju, stres. Dokazano je da opuštajuća glazba može smanjiti napetost mišića. Glazba može dovesti do znatnog poboljšanja u zdravstvenom stanju osobe. Također, slušanje i stvaranje glazbe snažno utječu na razvoj kreativnosti kod čovjeka.

Glazba ima uglavnom pozitivan učinak na socijalizaciju, samopouzdanje, društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove prema životu. Može i poticati intelekt kroz slušanje, analizu, kritiku. Ako se na trenutak smirimo, ritam otkucaja našeg vlastitog srca podsjetit će nas da je glazba oduvijek dio nas i da smo mi oduvijek bili dio glazbe, samo to često, u ovom suludom i stresnom životnom tempu, zaboravljamo. Kao što često zaboravljamo naše stare, njihove emotivne, intelektualne i društvene potrebe koje, kada su zanemarene, u ogromnoj mjeri utječu i na fizičko zdravlje, kvalitetu i duljinu života čovjeka.

Prve mjerljive rezultate ovog pilot projekta očekujemo već u srijedu, 17.7., za vrijeme i nakon koncerta.

Fotografije