Proteklog ljeta, Ministarstvo pravosuđa na neko je vrijeme efikasno blokiralo pristup sudskom registru trgovačkih sudova, tražeći da korisnici na svoja računala instaliraju certifikate. Prošle godine pak, namjeravali su potpuno ukinuti pristup zemljišnim knjigama putem interneta.
Očito je da država ima problem s javnošću svojih velikih baza podataka i da ne zna što bi s njima napravila. Jedino što birokraciji pada na um su zabrane jer se vodi motom „ako ne znamo što s tim, najbolje je zabraniti“. Oba registra su izuzetno vrijedna, i uz male nadogradnje mogli bi postati vrlo profitabilne baze podataka, a kao antikorupcijski alati su nezamjenjivi. I dok se kod nas smišljaju zabrane, OpenCorporates stvara bazu tvrtki iz cijeloga svijeta.
Kada su započeli, u svojoj bazi imali su samo tri milijuna tvrtki, a danas barataju podacima o 77 milijuna trgovačkih društava iz 55 zemalja svijeta. Svakoj od njih dodijelili su jedinstveni URL na kojem se mogu pronaći podaci o toj kompaniji. Kada bi se samo time bavili, to baš i ne bi bilo senzacionalno, iako je zbog samih brojki impresivno, ali ova tvrtka, s kojom na projektima surađuje i Vjetrenjača, povezuje tvrtke s njihovim tvrtkama kćerima te tvrtke istih vlasnika u različitim državama otkrivajući tako mrežu vlasništva, utjecaja i pokušaja izbjegavanja poreza na globalnoj razini.
„OpenCorporates je važan alat za novinare, dioničare te za provjeru boniteta. Koristan je i za odvjetnike u potrazi za sukobom interesa“, kaže Chris Taggart, izvršni direktor OpenCorporatesa. Njihova analiza bankarskog sustava, u koju su uključeni i divovi poput CitiGroupa, Bank of America i Goldman Sachsa pokazuje bankarske prakse prikrivanja vlasništva koje se u nekim slučajevima skrivalo u čak 14 nivoa. S rastom količine podataka u njihovoj bazi, u OpenCorporatesu vjeruju da će rasti i pritisak na vlasnike kompanija da počnu poslovati transparentnije.
Podaci koje prikuplja OpenCorporates su besplatni za fizičke osobe, a oni koji ih žele koristiti u komercijalne tvrtke moraju platiti licencu.