Ja i moj kućni ljubimac - Zdravi grad, ekologija i zdravlje

Sredinom 80-tih godina SZO izvijestila je da "ljubimci koji su pravilno zbrinuti donose nemjerljivu blagodat svojim vlasnicima i društvu, a nikome ne predstavljaju opasnost."

I uistinu odavno je općepoznato da kućni ljubimci (bio to pas, glodavac, gmaz - ovisno o vašim afinitetima...) djeluju pozitivno na zdravlje odraslih kao i na djetetov rast i razvoj. Kod odraslih druženje i briga oko kućnog ljubimca smanjuje rizik bolesti srca, snižava krvni tlak te ublažava neugodna emocionalna stanja. Što se djetetovog razvoja tiče sva istraživanja pokazuju da djeca koja su u bliskom kontaktu sa svojim ljubimcima imaju manju sklonost alergijama. Kad se mora brinuti za svojeg ljubimca dijete uči o odgovornosti i usvaja radne navike. Isto tako to mu je i prilika da se nauči brinuti o sebi te da bude osjetljiviji i svjesniji tuđih potreba. Naravno roditelji su ti koji brinu za najvažnije potrebe svog ljubimca a djeci se može prepustiti da skrbe za svoje ljubimce u skladu sa svojom dobi i mogućnostima. Kao i u mnogim drugim stvarima dijete će svoj odnos prema životinjama graditi u skladu s vašim sugestijama i ophođenjem. Stoga neka vaš odnos prema kućnom ljubimcu bude pun pažnje, nježnosti i ljubavi.

Nabava kućnog ljubimca

Prije nabave kućnog ljubimca razmislite kakva životinja odgovara vašoj obitelji, stambenim uvjetima, financijskim prilikama i načinu života općenito. Tri su ključne stvari o kojima trebate razmišljati: sredina, vlasnik i kućni ljubimac. Možda bi bilo dobro da pri izboru i odluci o nabavci kućnog ljubimca, razmislite i imate na umu sljedeće: 

• koji je životni vijek vašeg potencijalnog ljubimca 
• hoće li se on uklapati i tada u vaš scenarij? 
• kad krenete na godišnji odmor hoće li vaš ljubimac krenuti s vama ili mu je potrebno organizirati adekvatnu skrb? 
• kod odabira egzotičnih ljubimaca (kao npr. kamaleon) provjerite dostupnost i mogućnost nabavke njihove hrane te se raspitajte o specifičnostima uvjeta njihova življenja.

Ako su tu i djeca i ukoliko nabavljate ljubimca radi njih dobro je znati:

• djeca mlađa od 4 godine nisu u mogućnosti kontrolirali svoje impulse, pa često znaju biti grubi prema životinjama, a da toga nisu ni svjesni. Osim toga skloni su tome da životinju jako zagrle/stisnu čisto iz ljubavi i dragosti pa ako je u tom slučaju riječ o manjem ljubimcu kao što je hrčak jasne su vam posljedice.
• djeca mlađa od 10 godina ne mogu potpuno sama brinuti o ljubimcu. Neovisno o tomu koliko je vaše dijete odgovorno a ljubimac „pitome naravi“ briga oko ljubimca odvija se obavezno uz vaš nadzor.
• i naravno djeca uglavnom jako vole životinje i sve će vam obećati kako biste mu darovali ljubimca al uzmite u obzir da postoji mogućnost da dijete s vremenom počne zanemarivati ljubimca što znači da briga kućnog ljubimca ostaje na vama.
  

Kulturan vlasnik psa

Između svih kućnih ljubimaca psi se ističu kao izrazito druželjubiva vrsta koja uživa u društvu ljudi a pravilnim odabirom temperamenta i veličine psa oni se mogu uklopiti u različite životne uvjete. Samim time psi su postali naša svakodnevica, najčešći pridruženi član naše velike obitelji. Budući je pas ljubimac s kojim idemo među druge ljude dobro je razmisliti ne samo o našem odnosu prema psu već i o našem ponašanju prema ostalim vlasnicima pasa kao i općeniti odnos prema drugim ljudima.

Ništa se vlasniku psa neće toliko zamjeriti koliko neodgovorno i nesavjesno ponašanje koje u stvari ugrožava zdravlje sviju nas te narušava estetski i olfaktorni aspekt urbane okoline. Gotovo je zapanjujuće koliko je naslova posvećeno psećem izmetu i kakve sve posljedice mogu nastati uslijed nesavjesnog ponašanja. Evo samo neki od njih:

Mnogi su gradovi i države poduzeli mnogobrojne mjere ne bi li izašli na kraj s datom problematikom. Primjera radi postavili su vrećice i kante za odlaganje psećeg izmeta, na pojedinim mjestima postavili znak zabrane za pse, izgradili pseće parkove...sve to ipak čini se nije dovoljno dok god se kod građana ne podigne razina svijesti o opasnostima koje prijete iz tla. Ovaj članak usmjeren je upravo ka podizanju razine svijesti stoga krenimo s pitanjem:

Zašto skupljati izmet za svojim psima?

1. Zakonska obveza.

Nesakupljanje izmeta za psima zakonski je kažnjivo. Gradsko vijeće Grada Poreča donijelo je "Odluku o držanju i postupanju sa životinjama za društvo." o čemu možete pročitati više u Službenom glasniku Grada Poreča broj 08-2002; broj 05-2003 te 04-2008. (dostupni su putem interneta). Citiram članak 39.

"Vlasnik ili posjednik psa dužan je očistiti javnu površinu koja je onečišćena njegovim otpacima (izmet).“ Posljedice ne poštivanja odluka dakako podliježu novčanoj globi koja se za fizičke osobe kreće u visini od 300 – 2000 kn.

2. Kultura i uzajamno poštovanje

Ljudi koji skupljaju za svojim psima šalju jasnu poruku da poštuju sami sebe kao i druge oko sebe. Javne površine su opće dobro, svi ih koristimo. Budimo iskreni nitko od nas ne voli ugaziti u nečiji „uradak“ i na svojim cipelama nositi neizostavni miris. No to je možda i najbenignije od svega što nam se uz barem lagan osjećaj nelagode može dogoditi. Gornji isječci novinskih članaka samo su neki od primjera koji ukazuju na moguće posljedice koje mogu nastati ukoliko ne očistite javnu površinu od psećeg izmeta.

3. Zdravlje

Izmet pasa (naravno i ostalih životinja) može biti opasan po zdravlje jer je potencijalni izvor zaraze Unatoč tome što redovito vodite svojeg psa na cijepljenje i čistite ga od parazita pas se lako može iznova zaraziti ukoliko dođe u kontakt s kontaminiranim izmetom. S druge strane tu su i zoonoze - grupa zaraznih bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama i mogu prelaziti sa životinja na ljude i obrnuto. Bolesti i parazite vrlo lako možemo unijeti cipelama u svoj dom ukoliko ne primijetimo da smo stali na izmet. Osim toga pranje ruku nekad nije dovoljno jer tragovi bolesti ostaju ispod noktiju stoga je nepočišćen izmet posebna opasnost za djecu koja se igraju u parkovima, travnjacima i u prirodi općenito.

4. Očuvanje prirode i okoliša

Mnogi će vjerojatno reći izmet ko izmet sve će se to razgraditi u prirodi i pognojiti travu. Činjenice su upravo suprotne. K tomu dodano kada je riječ o urbanom životu na mjestima gdje je populacija pasa velika izmet se puno brže nakupi nego li se stigne razgraditi. Imajte uvijek na umu da pseći izmet nije prirodno gnojivo, dapače veoma je štetno. Svi znamo da psi obilježavaju teritoriji uriniranjem no možda je manji broj upoznat s činjenicom da psi obilježavaju teritoriji i izmetom čime potiču i ostale pse na isto. Rezultat svega na koncu je spaljena trava. Ne treba zanemariti niti činjenicu da pseći izmet isto tako zagađuje i vodu jer sadrži velike količine dušika i fosfora koji potiču rast algi čime se remeti prirodna ravnoteža.

Autorica: mr.sc. Sandra Milotti Ašpan, psihologinja, Zdravi grad Poreč