Europski problemi s drogama postaju sve složeniji, a javljaju se i novi izazovi koji izazivaju zabrinutost za javno zdravstvo. Te su činjenice iznesene u Europskom izvješću o drogama 2014.: Trendovi i razvoj koje je prekjučer objavila EU agencija za droge (EMCDDA) u Lisabonu. U svojem godišnjem izvješću o problemima s drogama agencija još jednom opisuje, ukupno gledajući, stabilnu situaciju u kojoj se javljaju pozitivne naznake u odnosu na uobičajene droge. No protutežu ovoj situaciji predstavljaju nove prijetnje sintetičkih droga, uključujući stimulanse, novih psihoaktivnih tvari i lijekova, koji postaju sve prisutniji na promjenjivom europskom tržištu droga.
Cecilia Malmström, europska povjerenica za unutarnje poslove, kaže: „Vrlo sam zabrinuta zbog toga što droge koje se danas upotrebljavaju u Europi mogu biti štetnije za zdravlje korisnika nego prije. Postoje naznake da su ecstasy i kanabis koji se prodaju na ulicama sve jači. Također napominjem da se EU-ov sustav ranog upozoravanja, naša prva linija obrane od novih droga, nalazi pod sve većim pritiskom s obzirom na to da se broj i raznovrsnost tvari naglo povećava. Sustavom su ove godine već pregledane četiri nove tvari povezane s akutnim intoksikacijama i smrtnim slučajevima u državama članicama.”
Povjerenica Malmström dodaje: „Europska tijela za provedbu zakona sve se više suočavaju s činjenicom da mali lako prenosivi paketi naizgled bezazlenog praha mogu sadržavati više tisuća pojedinačnih doza. Ova nam godišnja analiza EMCDDA pruža vrlo važan uvid u rastuće europske probleme s drogama. Međutim ove je informacije sada potrebno uključiti u provedbu zakona, prevenciju i liječenje. Nužno je upotrijebiti ove podatke kako bismo osigurali da odgovor europskih nadležnih tijela drži korak s novonastalim izazovima s kojima se suočavamo.”
Wolfgang Götz, direktor EMCDDA-e, kaže: „U cjelini možemo vidjeti da je u Europi ostvaren napredak u odnosu na neke od važnijih ciljeva politike javnog zdravstva iz prošlosti. No, europska perspektiva može prikriti neke važne nacionalne razlike. Naši najnoviji podaci pokazuju da su ohrabrujući ukupni trendovi u EU-u s obzirom na, primjerice, smrtne slučajeve prouzročene predoziranjem i infekcije HIV-om povezane s drogama u oštrom kontrastu sa zabrinjavajućim pojavama u nekoliko država članica.”
Prepoznavajući ovu složenost, izvješće pruža sveobuhvatan pregled dugoročnih trendova i razvojnih kretanja povezanih s drogom u Europi dok je istodobno usmjereno na novonastale probleme u nekim zemljama.
Iako je proizvodnja heroina na svjetskoj razini i dalje visoka i povećavaju se količine zaplijenjene u Turskoj (Slike 1.4 i 1.5), najnoviji podaci o broju zahtjeva za liječenje i zapljenama u Europi ukazuju na padajući trend u uporabi i dostupnosti ove droge. Broj prijavljenih osoba koje prvi put pristupaju specijaliziranom programu liječenja problema povezanih s heroinom smanjio se s najviše vrijednosti od 59 000 u 2007. na 31 000 u 2012. Podaci o opskrbi drogom pokazuju da je količina heroina zaplijenjena 2012. (5 tona) najniža u posljednjem desetljeću, a jednaka je polovici količine zaplijenjene 2002. (10 tona). Broj zapljena heroina također se smanjio s otprilike 50 000 u 2010. na 32 000 u 2012.
Procjenjuje se da u Europi ima 1,3 milijuna problematičnih korisnika opioida, većinom heroina. U Izvješću je naglašena zabrinutost zbog činjenice da se heroin često zamjenjuje drugim tvarima, kao što su sintetički opioidi. Ti sintetički opioidi koji se proizvode na nezakonit način ili zloupotrebljavaju iz medicinskih izvora, obuhvaćaju visokopotentne fentanile i tvari koje se upotrebljavaju u zamjenskom liječenju ovisnosti o opioidima (npr. metadon, buprenorfin). Tijekom 2012. u 17 je zemalja zabilježeno da je više od 10 % korisnika opioida koji su prvi put započeli specijalizirani program liječenja zloupotrebljavalo opioide koji nisu heroin (Slika 2.9).
Uporaba droga jedan je od glavnih uzroka smrtnosti među mladima u Europi, kako izravno predoziranjem (smrtni slučajevi prouzročeni drogom) tako i neizravno bolestima povezanim s drogom te nesrećama, nasiljem i samoubojstvom. Sveukupno je u Europi tijekom 2012. zabilježeno otprilike 6 100 smrtnih slučajeva prouzročenih predoziranjem koje je uglavnom povezano s opioidima. To se može usporediti sa 6 500 slučajeva zabilježenih 2011. i 7 100 slučajeva 2009. Napredak ostvaren u ovom području može se djelomično pripisati povećanju broja liječenja i slučajeva ublažavanja štete (npr. zamjenskog liječenja ovisnosti o opioidima). Unatoč tome, nasuprot ukupnom ohrabrujućem europskom trendu, broj smrtnih slučajeva prouzročenih predoziranjem u nekim je zemljama i dalje velik ili se povećava.
Prosječna stopa smrtnosti zbog predoziranja u Europi procjenjuje se na 17 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika (u dobi od 15 do 64 godine), ali s velikim nacionalnim razlikama. Stope od više od 50 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika zabilježene su u pet zemalja, pri čemu su najviše stope zabilježene u Estoniji (191 na milijun stanovnika) i Norveškoj (76 na milijun stanovnika), nakon čega slijede Irska (70 na milijun stanovnika), Švedska (63 na milijun stanovnika) i Finska (58 na milijun stanovnika) (Slika 2.13) (2).
Iako je heroin i dalje prisutan u mnogim slučajevima smrtonosnog predoziranja, broj smrtnih slučajeva povezanih s tom drogom općenito se smanjuje, a slučajevi povezani sa sintetičkim opioidima u nekim su zemljama u porastu. U Estoniji se 2012. broj smrtnih slučajeva prouzročenih predoziranjem naglo povećao (za 38 %), pri čemu su fentanil i njegovi derivati prisutni u većini slučajeva. Putem EU-ova sustava ranog upozoravanja (EU–EWS) na nezakonitom tržištu zabilježen je porast broja nekontroliranih derivata fentanila i niza drugih potentnih sintetičkih opioida (npr. AH-7921).
U prošlom je desetljeću u Europskoj uniji ostvaren velik napredak u rješavanju problema infekcija HIV-om među intravenskim korisnicima droga, što se odnosi na veću pokrivenost mjerama prevencije, liječenja i ublažavanja štete. Međutim najnoviji rezultati pokazuju da kretanja u nekim zemljama imaju negativan utjecaj na dugoročno smanjenje broja novih slučajeva dijagnosticiranog HIV-a u Europi. „Epidemije HIV-a među korisnicima droga u Grčkoj i Rumunjskoj, zajedno s kontinuiranim problemima u nekim baltičkim zemljama, zaustavili su napredak u pogledu smanjenja broja novih infekcija HIV-om povezanih s drogama u Europi”, navodi se u izvješću.
Tijekom 2012. prosječna stopa novih zabilježenih slučajeva dijagnosticiranog HIV-a povezanog s intravenskom uporabom droga iznosila je 3,1 na milijun stanovnika. Stopa novih dijagnoza u Estoniji i dalje je visoka (53,7 slučajeva na milijun stanovnika u 2012.), dok su u Latviji godišnje stope u porastu od 2009. (s 34,5 slučajeva na milijun stanovnika u 2009. na 46,0 slučajeva u 2012). U 2012. zabilježeno je 1 788 novih slučajeva, nešto više nego u 2011. (1 732), čime se nastavlja uzlazni trend koji se bilježi od 2010. (Slika 2.11). Dok su 2010. Grčka i Rumunjska činile samo nešto više od 2 % ukupnog broja novih zabilježenih dijagnoza među osobama zaraženih intravenskom uporabom droga u EU-u, do 2012. taj se udio povećao na otprilike 37 % (pri čemu je u Grčkoj zabilježena stopa od 42,9 slučajeva na milijun stanovnika, a u Rumunjskoj 8,0 slučajeva).
Unatoč postignutom uspjehu u suzbijanju prijenosa HIV-a među korisnicima droga u Europi, virus i dalje ima sposobnost brzog širenja među određenim skupinama. Procjena rizika koju su 2013. proveli EMCDDA i ECDC u cilju ispitivanja zemalja izloženih novim epidemijama HIV-a pokazala je da je jedan ili više pokazatelja rizika bio prisutan u otprilike jednoj trećini od ukupno 30 ispitanih zemalja (3). Ta činjenica ukazuje na potrebu za stalnim nadzorom i povećanom pokrivenosti mjerama prevencije HIV-a (Slika 3.5).
Kokain je i dalje najčešće upotrebljavana nezakonita stimulativna droga u Europi iako se većina njegovih korisnika nalazi u malom broju zapadnih zemalja Europske unije. Procjenjuje se da je 14,1 milijun odraslih Europljana (u dobi od 15 do 64 godine) u nekom trenutku upotrijebio tu drogu, od čega ih je 3,1 milijun to učinilo prošle godine (vidi tablicu „Detaljan prikaz”). Nedavni podaci ukazuju na smanjenje uporabe kokaina, pri čemu je u 11 od 12 zemalja u kojima su provedena istraživanja u razdoblju od 2011. do 2013. zabilježen pad pojavnosti među maloljetnicima i mlađim punoljetnicima (u dobi od 15 do 34 godine). Razmatraju li se dugoročni trendovi u uporabi kokaina, u Danskoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (zemljama koje bilježe relativno visoke stope pojavnosti) zabilježeno je smanjenje u odnosu na najveće vrijednosti iz 2008. (Slika 2.5). Većina ostalih zemalja bilježi stabilne ili silazne trendove.
Stopa uporabe amfetamina (što obuhvaća amfetamin i metamfetamin) i dalje je, ukupno gledajući, niža od stope uporabe kokaina u Europi s otprilike 11,4 milijuna odraslih osoba kod kojih je zabilježena uporaba tijekom života i 1,5 milijuna korisnika u prošloj godini. Amfetamin se u odnosu na kokain češće upotrebljava, ali prisutna je sve veća zabrinutost zbog dostupnosti i uporabe metamfetamina u Europi. U današnjem izvješću prikazano je kako su se zapljene metamfetamina, premda još uvijek male po broju i količini, povećale tijekom prošlog desetljeća, što ukazuje na povećanu dostupnost te droge (Slika 1.10). U 2012. u Europskoj uniji zabilježeno je 7 000 zapljena u iznosu od 343 kg. Dodatnih 4 000 zapljena u iznosu od 637 kg zabilježeno je u Turskoj i Norveškoj (što čini gotovo dvostruko veću količinu od one zaplijenjene u cijeloj Europskoj uniji).
Čini se da se uporaba metamfetamina, koja je tijekom povijesti u Europi bila rijetka i uglavnom ograničena na Češku Republiku i Slovačku, u današnje vrijeme širi (npr. u Njemačkoj). Zabrinjavajuća izvješća dolaze iz jugoistočne Europe (Grčke, Cipra i Turske) i pokazuju da je pušenje kristalnog metamfetamina ograničen ali novonastali problem te da postoji mogućnost njegova širenja među ranjivim skupinama stanovništva. Također je zabilježen novi trend intravenske uporabe metamfetamina među malim skupinama muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima u nekim većim europskim gradovima (4).
U današnjem se izvješću također ističe zabrinutost zbog ponovne pojave visokokvalitetnog ekstazija (MDMA) u prahu i tabletama. Zapljene i izvješća o nepoželjnim zdravstvenim posljedicama također su potakli Europol i EMCDDA-u da objave zajedničko upozorenje o dostupnosti visokopotentnih proizvoda koji sadrže MDMA (5). Europol je 2013. u Belgiji zabilježio otkrivanje dvaju najvećih laboratorija za proizvodnju droga ikad pronađenih u Europskoj uniji koja su mogla brzo proizvesti ogromne količine MDMA-a.
Povećanje broja, vrsti i dostupnosti novih psihoaktivnih tvari (NPT ili „nove droge”) u Europi ne pokazuje znakove smanjenja, tvrde u EMCDDA-u. Tijekom 2013. EU-ovu sustavu ranog upozoravanja (EU–EWS) prvi je put prijavljena 81 nova droga (6). Time se broj novih tvari koje agencija prati povećao na više od 350. Prema današnjem izvješću sustav se „nalazi pod sve većim pritiskom zbog količine i raznovrsnosti novih droga koje se pojavljuju na tržištu”. U posljednje četiri godine otkriveno je gotovo 250 tvari.
Nove psihoaktivne tvari, koje nisu kontrolirane temeljem međunarodnog prava, na tržištu se često prodaju kao legalne tvari (engl. „legal high”) i proizvode s namjerom oponašanja učinaka kontroliranih droga. Od ukupnog broja droga otkrivenih prošle godine 29 su bili sintetički kanabinoidi, najveća skupina koju trenutačno prati EU–EWS. Brzina kojom su droge, koje su bile kontrolirane u novije vrijeme, zamijenjene novim tvarima potaknula je razne inovativne pravne odgovore diljem Europe (Poglavlje 4.).
Nove se droge vjerojatno proizvode u tajnim laboratorijima u Europi. Međutim češći je slučaj njihova zakonitog dobavljanja u obliku praha, uglavnom iz Kine i Indije, te uvoza u Europu gdje se prerađuju, pakiraju i prodaju kao legalne tvari (engl. „legal high”) ili „kemikalije za istraživanje”, kao i izravne prodaje na tržištu nezakonitih droga. Internet i dalje ima glavnu ulogu u oblikovanju tržišta novih psihoaktivnih tvari. EMCDDA je u 2013. utvrdila 650 internetskih stranica koje prodaju te tvari Europljanima. Usto, kupovina novih i „starih” droga putem takozvanih „mračnih mreža”, tajnih internetskih mreža koje omogućuju anonimnu komunikaciju predstavlja novi izazov za tijela za provedbu zakona.
U današnjem izvješću ističu se naznake da su ove tvari u nekim zemljama usmjerene na glavne segmente tržišta droga. U travnju 2014. EMCDDA-ov Znanstveni odbor proveo je procjenu rizika za četiri potentne i štetne nove tvari: 25I-NBOMe, AH-7921, MDPV i metoksetamin. Te se tvari redom prodaju kao zamjena za sljedeće droge i mogle bi biti još štetnije od droga koje nastoje oponašati: LSD (halucinogen), morfij (opijat), kokain (stimulans) i ketamin (lijek s analgetskim i anestetičkim svojstvima). Izvješća o procjeni rizika provedenoj za te četiri tvari podnesena su Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije, a na temelju njih moguće je donijeti odluke o kontrolnim mjerama za cijelu Europsku uniju.
Na temelju prijava EU-ovu sustavu ranog upozoravanja (EU–EWS) zabrinjavajuća je pojava visokopotentnih sintetičkih tvari. Ta pojava ima posljedice kako na korisnike tako i na provedbu zakona jer takve tvari mogu biti toksične u vrlo malim dozama, a moguće je upotrijebiti čak i male količine tih droga za stvaranje mnogo pojedinačnih doza.
Istraživanja o stavovima provedena u Europskoj uniji (7) ukazuju na činjenicu da je kanabis i dalje droga oko koje je javno mišljenje podijeljeno u najvećoj mjeri. Ovo pridonosi živahnoj javnoj raspravi koja je nedavno potaknuta međunarodnim kretanjima u pogledu kontrole dostupnosti i uporabe kanabisa (npr. regulatornim promjenama u nekim državama Sjedinjenih Američkih Država i dijelovima Latinske Amerike). Europske rasprave o kontroli kanabisa više su usmjerene na opskrbu i krijumčarenje droge nego na njezinu osobnu uporabu. Međutim ukupni broj kaznenih dijela za posjedovanje ili uporabu povezanih s kanabisom u stalnom je porastu već gotovo desetljeće (Slika 4.1).
Otprilike 73,6 milijuna Europljana probalo je kanabis tijekom života, od čega je 18,1 milijun to učinilo prošle godine. Procjenjuje se da je u 14,6 milijuna mladih Europljana (u dobi od 15 do 34 godine) zabilježena uporaba tijekom prošle godine. Ukupna uporaba kanabisa u Europi čini se stabilnom ili u opadanju, posebno kod mlađih dobnih skupina. Ipak, nacionalni se trendovi razlikuju u većoj mjeri, što pokazuje činjenica da je među zemljama koje su izvijestile o novim istraživanjima od 2011. njih osam zabilježilo pad, a pet porast u pojavnosti tijekom prošle godine (među korisnicima u dobi od 15 do 34 godine) (Slika 2.1).
Zabrinutost u području javnog zdravstva najveća je za Europljane koji drogu upotrebljavaju dnevno ili skoro svakodnevno (otprilike 1 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine). U 2012. kanabis je predstavljao drogu koja je najčešći glavni razlog prvom pristupanju liječenju ovisnosti o drogama. „Nedostatak sustavnog praćenja u području hitnih slučajeva povezanih s drogom predstavlja slijepu točku u europskom nadzoru novonastalih zdravstvenih opasnosti”, tvrde u EMCDDA-u. Na temelju ograničenih dostupnih podataka hitni slučajevi povezani s kanabisom predstavljaju sve veći problem u nekim zemljama s visokim razinama pojavnosti.
Wolfgang Götz, direktor EMCDDA-e, zaključuje: „Ponosan sam na saznanja koje ovo izvješće pruža o uobičajenim problemima i novonastalim prijetnjama. Pouzdane informacije od ključne su važnosti za europski odgovor na probleme povezane s drogom i naše su intervencije zbog toga još učinkovitije. Prije više od 15 godina institucije EU-a i države članice imale su odličnu viziju kada su uložile u EU-ov sustav ranog upozoravanja za nove psihoaktivne tvari koji se sada poštuje u cijelom svijetu. Smatram da je sustav, koji je više puta dokazao svoju vrijednost u razmjeni informacija i brzom odgovoru na prijetnje, moguće dodatno ojačati. Međutim, vrlo sam zabrinut zbog toga što se sustav nalazi pod sve većim naporom i može biti ugrožen ne bude li imao dovoljna sredstva.”
Napomene
(1) Europsko izvješće o drogama 2014.: Trendovi i razvoj (dostupno na 23 jezika) i Pogledi na droge (Perspectives on drugs — POD-ovi) (na engleskom) nalaze se na www.emcdda.europa.eu/edr2014. Podaci izneseni u izvješću odnose se na 2012. godinu ili posljednju dostupnu godinu. Brojčani podaci navedeni u ovom priopćenju nalaze se i u samom izvješću. Dodatni brojčani podaci i tablice nalaze se u odjeljku Europsko izvješće o drogama: Podaci i statistika www.emcdda.europa.eu/data