Sutra u Gradskoj galeriji Fonticus Grožnjan otvorenje izložbe skupine autora Drugačijost/Diversita

Brajković Darko Njapo

Drugačijost/Diversita naslov je kolektivnog, selektiranog, tematskog likovnog projekta skupine autorica i autora koje će grožnjanska gradska galerija Fonticus široj javnosti predstaviti na otvorenju u petak, 13. lipnja 2014. sa početkom u 20 sati.

Autor projekta je Eugen Borkovsy, a autori Nataša Bezić, Marijan Blažina, Darko Brajković Njapo, Marko Brajković, Tajči Čekada, Samir Cerić Kovačević, Katja Crevar, Ivo Dejanović, Saša Dejanović, Bruna Dobrilović, Slađan Dragojević, Diana Drcha, Bogomir Duzbaba, Fernando, Ana Glažar, Krešimira Gojanović, Željka Gradski, Igor Gustini, Slavica Isovska, Pamela Ivanković, Saša Jantolek, Sandra Jukica Čapeta, Radovan Kunić, Andrea Kustić, Edvard Kužina, Gordana Kužina, Lali Laytadze, Lovorka Lukani, Milan Marin, Sandra Masato, Mirjana Matić, Vesna Paladin, Saša Pančić, Davor Paponja, Iva Pevalek, Nika Rukavina, Refik Saliji, Urška Savič, Vedran Šilipetar, Luiza Štokovac, Ognjen Strpić, Eni Šuperina, Eugen Varzić, Jelena Vojinović, Roberta Weissman Nagy, Andrej Zbašnik.

Igor Gustini

Ideja ovog projekta bila je obraditi pojam/fenomen: različitost, posebnost, drugačijost. Vizualnim problematiziranjem predstaviti situacije i stvari koje se ne uklapaju u prosjek, željeno, očekivano, uobičajeno. Neki radovi izabrani za predstavljanje iznose na vidjelo oprečne pojmove, predmete, stanja. Neki su usmjereni na pojavnost ili propitivanje osobne situacije koja je različita u odnosu na uvriježeno.

Ovaj projekt je nastavak kolektivnih umjetničkih propitivanja na različite teme. Nakon serije projekata vezanih za likovnu problematiku, npr. tri osnovne boje, tematiziranje elemenata, pa ritma, ovaj puta izložba, oblikovana kao projekt, progovara o svim drugačijostima i, uz svjedočenje radova, povezana je sa socijalnim odnosima i stanjem recentnog povijesnog trenutka. U konačnici, projekt predstavlja radove 47 umjetnika. Problematiziralo se o Drugačijosti na zaista mnogo tema. Tu je likovno - tehničko problematiziranje oblika i boja. Mnogo radova vizualno komentira društvene i političke teme. Tu je nekoliko radova koji komentiraju erotiku, od redovne, hetero pa do pitanja LGBT i Queer populacije. Osobna psihološka stanja povezivana su s drugačijošću uz preklapanja sa pitanjima osobnog identiteta i pozicioniranja u prostoru i vremenu.

Jelena Kovačić

Moramo biti svjesni da se okviri i granice normalnog ne mogu u potpunosti doktrinarno definirati zbog stalnih, dinamičnih promjena u društvenoj strukturi. Snaga sistema normi i pravila koje nameće određeni kulturni krug rezultira interakcijom koja ima karakter borbe u kojoj se nagonskoj snazi individualnih stremljenja opire represivna priroda društvenih određenja. Imamo više mogućih pristupa. Sigmund Freud je dešifrirao i razotkrio mnoge tabue koji su ograničavali razumijevanje mehanizama ljudske motivacije, inzistirajući na individualnom bez određivanja ograničavajućih vrijednosnih kriterija.

Većina autora kao da poznaje razmišljanja Igora Carusa koji kaže: „Paradoks ljudskosti jest u činjenici da se čovjeku/osobi ne može prići u njegovom prirodnom već u kulturnom, društvenom, socijalnom okruženju (stanju).“ Ovime je sama narav čovjeka obilježena kao neprirodna jer čovjek svoj osobni značaj dosiže preko kulture i okruženja u koje je usađen. Tako su u projektu vizualno obrađene situacije najčešće urbane i socijalno obojene. Uz to ponegdje možemo iščitati misli kojima Freud naglašava da je civiliziranost represivna, da stalno zahtijeva potiskivanje ljudskih nagonskih potreba. Toj se represiji prilagođavamo na željeni ili neželjeni način. Negdje na tom tragu je psihoanaliza. Ona se zanima za područje svjesnog i nesvjesnog otkrivajući varijetete. To izaziva podsvjesne reakcije pa dolazimo do ekstremne drugačijosti i Michela Foucaulta koji tvrdi da razvoj bolničke psihijatrije od 19. stoljeća nanosi štetu tzv. bolesnicima koji su izolirani ne zato što su bolesni, već da se sredina zaštiti od njihovih nepredvidljivosti te da je ludilo posljedica širih kulturno-povijesnih, društvenih zbivanja. Na taj se način, legalno, nepodobni i drugačiji isključuju iz društva. Nabrojeno nas dovodi do problema koji je locirao H. Marcuse; on u našoj zapadnjačkoj kulturi zapaža karakteristična teško primjetna otuđenja čovjeka. Npr: Ideali su Zapada, a često i Istoka najčešće muškog roda, zrelih godina, bijele rase i iz građanskog staleža. Tim uvriježenim pristupom događa se da su žena, mladi, djeca, starci, obojeni i radnici već otuđeni.

Eugen Varzić

Lovorka Lukani

Ovisno o prispjelim i izabranim radovima, iskristalizirao se projekt koji rezultira kolektivnom izložbenom prezentacijom s radovima koji interpretiraju navedeni pojam. Sama bit umjetničkog oblikovanja nosi u sebi ideju drugačijosti. Ovdje se tražilo od tih istih drugačijih, umjetnika i kreativaca, da pokažu, predstave, ilustriraju, problematiziraju ili svoj osobni status ili primijećene situacije koje tu različitost naglašavaju. Jer, često nismo ni svjesni vlastitog nivoa normalnosti, poslušnosti. Uspješnošću tematskog vizualnog promišljanja možemo pripomoći rađanju novih kriterija prihvatljivosti.

Eugen Borkovsky, VI. 2014.

Natuknice, pojmovi za promišljanje: -uobičajenost / neuobičajenost; uklapanje u prosjek / iskakanje iz prosjeka; urbano / ruralno; nacionalnost; vjeroispovijest; vjernik / nevjernik; političko usmjerenje; vjernost / nevjernost; ružnoća / ljepota; izbor muzike; tjelesna težina, tjelesna visina; mainstream; bogat / siromašan; erotika: strejt, LGBT; gay, transrodno; alternativa; alternativni mediji; bolest; invalidnost; starost; odijevanje; ponašanje, boja kože…