Koliko smo doista slobodni?

Ilustracija (laurenfrey.wordpress.com)

Sloboda je pojam kojeg možemo podijeliti u 4 kategorije:

1. Fizička sloboda – odnosi se na slobodu kretanja i fizički odnos nekoga/nečega prema nama.

2. Psihička sloboda – je odraz našeg psihičkog stanja. Nju možemo podijeliti na emocionalnu i mentalnu slobodu. Odnosi se na slobodu izražavanja naših istinskih osjećaja, te na naš način razmišljanja (obrasci po kojima živimo, predodžbe, stavovi itd.) i izražavanja tih misli.

3. Seksualna sloboda – obuhvaća izražavanje i ispunjenje osobnih seksualnih želja, bez da se pri tome ugrožava sloboda druge osobe. To isključuje prisilu, eksploataciju i zlostavljanje.

4. Duhovna sloboda – je stanje duha, ne oslobođenost od nečega, nego osjećaj slobode. Duhovna je najvažnija sloboda, jer je temelj za prethodne tri. Samo čovjek koji ima duhovnu slobodu je istinski slobodan, sve ostalo je samo iluzija. To se još naziva stanjem prosvjetljenja, kada božanska svijest ispuni naše cijelo biće.

Što to znači biti slobodan/slobodna?

Da li biti slobodan/slobodna znači sloboda od nečega ili sloboda za nešto? Što to znači biti totalno slobodan?

Kada se nečega oslobodimo, npr. patnje, straha, neke osobe, situacije i sl., možemo li reći da smo tada slobodni? Uzmimo za primjer oslobađanje od zamjeranja – nije li sloboda od zamjeranja samo reakcija do koje smo došli analiziranjem i odlukom o njezinom odbacivanju, jer smo uvidjeli da nam zamjeranje više ne služi, da nije svrhovito? Ili npr. odlučimo se za negativan stav prema nekom duhovnom ili političkom vođi, koji obećava slobodu kao posljedicu discipline ili revolucije – da li je razumsko i logičko odlučivanje sloboda?

Kada kažemo da smo slobodni od bilo čega, to je reakcija, promjena stava, međutim to nije sloboda.

Buntovništvo je također dobar primjer. Samo po sebi ono ima svoju svrhu i dobro je, ali pobuna nije sloboda. Sloboda nije oslobođenost od nečega, niti za nešto.

Ona se ne postiže uz pomoć htjenja, želje ili stremljenja, niti se postiže na način da stvorimo sebi sliku o onome što mi smatramo slobodom.

Totalna sloboda je bezbrižno stanje duha, bez okova vremena, bez predodređenosti i bez potrebe za sigurnošću. Ona se nalazi izvan prostora u kojem se nalazi svijet. Da bismo pronašli taj prostor moramo zaroniti duboko u sebe!

Buddha je rekao: „Ne postoji vanjsko utočište.“ Da biste bili slobodni, morate se okrenuti prema unutra.

Uloga emocija na putu oslobođenja

ccbreakroom.com

1. Emocije kao biološke reakcije – svi osjećaji u našem biću pokreću biološke reakcije u našem tijelu, koje imaju pozitivan ili negativan učinak na naše zdravlje. Biologija emocionalne slobode temelji se na pojačanom lučenju endorfina (hormona sreće!) i smanjenom lučenju hormona stresa. - - Kada smo pod stresom, Amigdala (emocionalni centar u našem mozgu), aktivira nadbubrežne žlijezde koje počnu lučiti povećanu količinu kortizola i adrenalina (hormoni stresa) – ubrzavaju se otkucaji srca, povećava se krvni tlak, zjenice se šire i povećava se napetost u mišićima – tijelo se priprema za borbu ili bijeg. To su adekvatne reakcije kada nam prijeti stvarna opasnost. Međutim, ako svakodnevno reagiramo na taj način, ugrožavamo svoje zdravlje. Ponekad emocionalni stres dolazi iz vanjskih izvora (šef koji zanovijeta na poslu, nasilan partner, susjed koji je bučan i ne ponaša se u skladu sa kućnim redom), ali najčešće dolazi iz "naše glave". Bijes, srdžba, strah, briga su nezdrave emocionalne reakcije na svakodnevne situacije, koje pokreću hormone stresa. Npr. ljutnja na sudionike u prometu koji oduzimaju prednost ili presporo voze, službenik na šalteru koji je bezobrazan, blagajnica u trgovini koja je smotana i sl. Dugotrajna izloženost stresu i neadekvatne emocionalne reakcije ubrzavaju starenje, narušavaju zdravlje i dovode do prerane smrti.

- Lijek za stres je mir. Osjećaji slobode u nama se budi kada pronađemo mir. Mir je nešto što trebamo postići, dok stres dolazi sam od sebe. Da bismo potaknuli lučenje endorfina, moramo aktivno raditi na tome kroz meditaciju, smijeh, dobar seks, zagrljaje, tople dodire, slušanje glazbe, ples ili bilo koji oblik tjelovježbe.

2. Psihologija emocija – Presudni trenutak emocionalne slobode je kada postanete svjesniji toga tko ste i što vas pokreće. Svjesnost o sebi je najbolji prorok, jer nam kazuje tko smo i tko možemo postati. Koje vas emocije blokiraju, a koje vam služe za rast i razvoj? Zašto osjećate to što osjećate?

Tu spada i razumijevanje roditelja u nama, jer oni su nas emocionalno oblikovali; zatim spoznaja da vi niste vaši roditelji i da imate mogućnost odabira (re-roditeljevanje) svega onoga što je na vas dobro utjecalo od strane roditelja i na mogućnost novog odabira (promjene) svega onoga što je na vas loše utjecalo.

3. Energetska moć emocija – emocije su osobne i osjećamo ih duboko u sebi, ali njihova energija se širi van našeg tijela i dotiče sve sa kojima smo povezani, bilo da su nam blizu ili daleko. Isto tako drugi djeluju na nas. Kada uđete u prostoriju punu ljudi, bez da informativno znate što se događa unutra, odmah možete osjetiti pozitivne ili negativne vibracije. Isto tako, možete na daljinu osjetiti ako vam netko šalje pozitivne ili negativne emocije i misli – pomislit ćete na tu osobu sa ugodom, ili sa nelagodom. Pozitivne emocije energetski hrane i nas i naše bližnje, dok nas negativne iscrpljuju (energetski vampirizam – pogledaj ovdje).

4. Duhovna dimenzija emocija – sa šire točke gledišta svi mi pripadamo bezvremenom i vječnom. Naše duše skupljaju iskustva kroz osobnosti koje uzimaju. Svojim rođenjem, kao ljudsko biće, dobili smo jedinstvenu priliku za rast i razvoj duše, a emocije su katalizator za to.

Kada se odmaknemo od problema ili neke negativnosti kroz koju trenutno prolazimo, u stanju smo iz nekog drugog ugla, s neke više točke gledišta, spoznati da postoji nešto više od trenutnih emocija. Sve emocije imaju određene uloge, npr. depresivnost nas može naučiti kako razviti nadu, tuga nas može naučiti kako uvidjeti dubinu i istinske vrijednosti, ljubomora nas može natjerati da razvijemo samopouzdanje. U svim teškim iskustvima postoji smisao, te potencijal za rast i razvoj. Sjetite se toga u samotnim trenucima.

Duhovnost je potraga za značenjem koja nadilazi linearnost racionalnog uma u dosezanju više sile (Boga, univerzuma, kreativne inteligencije itd.) ljubavi i suosjećanja.

Kada se predajemo "višoj sili" i stapamo se sa njom, postajemo snažniji, mirniji i sretniji. Prihvaćanjem svoje duhovne dimenzije stvaramo snažnu vezu sa "božanskim". U današnje vrijeme imamo čak i znanstvene dokaze da duhovnost može naš mozak odvesti na neka uzvišena mjesta kamo on obično ne ide. Znanstvenici su otkrili inhibiranost dijela mozga koji nas smješta u prostor i vrijeme, te koji određuje našu ličnost. Kada kroz duhovne tehnike poput meditacije idemo na mjesto kamo ne ide naš linearni um, bez problema možemo doživjeti "jedinstvo sa svemirom".

Sve savjete opisane u ovom članku provodite na vlastitu odgovornost uz konzultaciju sa osobnim liječnikom.

Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, alternativna seksologinja i terapeutkinja prirodne medicine te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija - www.nebeska-harmonija.hr.