Zablude o vegetarijanstvu

Vegetarijanstvo je, kao i veganstvo, način življenja. Još uvijek se vegetarijanstvo smatra odricanjem i nesigurnim za zdravlje, čak i opasnim za djecu i mlade, kao da je prehrana mrtvim i napaćenim životinjama savršena za zdravlje. Svaki se vegetarijanac, kao i onaj koji će to tek postati, svakodnevno suočava s neznanjem, predrasudama i s toliko pogrešnih informacija o vegetarijanstvu, veganstvu, ekologiji, ljudskoj prehrani i zdravlju da je naprosto nužno ponavljati informacije iz dana u dan.

Poznati vegani i vegetarijanci

Vegetarijanstvo je staro tisuće godina, a mnogi poznati zagovornici vegetarijanstva bili su geniji, znanstvenici, umjetnici i mislioci poput: Nikole Tesle, Alberta Einsteina, Leaonarda da Vincija, Vincenta Van Gogha, Mahatme Gandhija, Pitagore, Thomasa Edisona, Platona, Franza Kafke, Marka Twaina i mnogih drugih. Listu današnjih poznatih i slavnih, među ojima se nalazi i bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji su vegetarijanci i vegani možete pogledati ovdje.

Postoji i mnogo zabluda oko sporta i veganstva/vegetarijanstva, pa prevladava mišljenje kako su vegani i vegetarijanci mršave osobe bez tjelesne snage. Uspješni vrhunski sportaši pobijaju takav stav svojim rezultatima. Popis nekih od njih možete pogledati ovdje.

Saša Momić, višestruki prvak Hrvatske u odbojci kaže: "Meso, ribe i jaja sam odmah izbacio iz prehrane. Najprije sam primijetio da se osjećam lakše, a potom i kako se brže oporavljam nakon treninga. Osim toga, povećala mi se izdržljivost."

Veganstvo u Hrvatskoj i svijetu

U Hrvatskoj i svijetu u porastu je broj ljudi na veganskoj prehrani, koja se temelji na biljnoj hrani – voću, povrću, žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama, i isključuje sve namirnice životinjskog podrijetla.

Nutricionisti potvrđuju da je uravnotežena veganska prehrana najzdraviji način života. Američka nutricionistička udruga iznosi stajalište da je 'pravilno planirana veganska prehrana zdrava, nutritivno odgovarajuća i može osigurati zdravstvene prednosti u prevenciji i liječenju mnogih bolesti', a prikladna je za ljude u svim razdobljima života, čak i za one s povećanim nutritivnim potrebama, kao što su djeca u razvoju, trudnice, dojilje i vrlo aktivni sportaši.

Foto: prijatelji-zivotinja.hr

Istraživanja pokazuju da ljudi koji slijede veganski način života uživaju u brojnim zdravstvenim prednostima, poput niže razine kolesterola i nižega krvnog tlaka, zdravijeg indeksa tjelesne mase, manjeg rizika za bolesti srca i karcinoma, bolje kontrole i prevencije dijabetesa. U SAD-u broj vegana premašuje broj vegetarijanaca, a slična tendencija je i u Hrvatskoj gdje se preko 160 tisuća ljudi hrani vege prehranom. Sudeći po zdravstvenim blagodatima, važnosti održivog razvoja i okrenutosti etičnim izborima, veganska prehrana je prehrana budućnosti, koju možete početi stvarati već danas.

Najčešće zablude

U raspravi će netko često reći kako vegetarijanci u svojoj hrani ne dobivaju dovoljno bjelančevina

Istina je suprotna - vegetarijanci dobivaju bjelančevine iz istih izvora odakle i drugi ljudi: žitarice, povrće mahunarke... Ali odbacivanjem mesa, vegetarijanci izbjegavaju nagomilavanje bjelančevina životinjskog podrijetla. Te namirnice, osim toga, sadržavaju masti, kolesterol, pesticide i antibiotike, što otežava rad probavnih organa, a osobito jetre i bubrega. Umjesto prijašnjih 15-20 posto kalorija u obliku bjelančevina i 40-50 posto u obliku masti, suvremeni nutricionisti savjetuju da u svakidašnjoj prehrani bude 10-15 posto bjelančevina, a samo 5-10 posto masti.

Drugi česti prigovor vegetarijancima glasi: biljne bjelančevine lošije su od životinjskih

Ta zastarjela tvrdnja temelji se na pogrešnoj pretpostavci po kojoj bi ljudske bjelančevine trebale imati isti sastav od osam osnovnih aminokiselina kao i životinjsko meso. Danas je poznato da se otprilike 80 posto bjelančevina koje čovjek uzima potroši u organizmu na gradnju 14 aminokiselina koje nisu osnovne, te se troše za proizvodnju energije ili pohranjuju u obliku masnoće. Naše tijelo ima sposobnost da samo izdvoji sve bitne aminokiseline iz biljnih bjelančevina koje su mu potrebne. Osim toga treba znati da tijelo ne može apsorbirati bjelančevine, već ih razgrađuje i uzima aminokiseline koje mu trebaju.

Kažu da vegetarijanci nemaju uravnoteženu prehranu

Većina se vegetarijanaca hrani standardno, ponajprije koristeći četiri skupine hrane: žitarice i mahunarke, lisnato povrće i voće. Meso ugrožava ravnotežu u tijelu tako što unošenjem stvara višak masti, kolesterola, pesticida, hormona i antibiotika. Meso, također, sprječava normalnu apsorpciju bitnih hranjivih sastojaka, jer vezuje kalcij iz kostiju i preopterećuje probavni sustav.

Meso je koncentrirani hranjivi paket

Meso je prije svega koncentrirani izvor masti, kolesterola, pesticida, hormona i ostataka antibiotika.

Ljudi koji ne jedu meso su zdraviji, manje pate od uobičajenih kroničnih bolesti i dulje žive od onih koji jedu meso. To potvrđuju milijuni vegetarijanaca širom svijeta, a također i znanstvena istraživanja. No godine tradicije i običaja, ali i propaganda mesne industrije, učinili su svoje i nametnuli stav kako je nemoguće preživjeti i ostati zdrav bez jedenja mesa. Istina je upravo suprotna!

I povrće i voće također su zagađeni pesticidima

Na nesreću, tako je. Ali dobro je što vegetarijanci mogu trljanjem i pranjem četkom otkloniti barem dio otrovnih supstancija s površine voća i povrća, dok mesojedi meso ne mogu nikakvim pranjem očistiti od otrovnih sastojaka. Životinje koje jedu zatrovanu stočnu hranu talože pesticide i koncentriraju ih u svojim masnim naslagama u omjeru i do 20:1.

Foto: greatveganathletes.com

Gradnja ljudskog tijela predviđena je za mesožderstvo

Istina je dijametralno suprotna. Malena usta, oblik zubi, pH faktor u slini, veliki želudac, dužina crijeva kod ljudi obznanjuje nedvojbeno kako je posrijedi ustrojstvo predviđeno za jedenje plodova i bilja, a ne životinjskog mesa. Struktura našeg tijela jednaka je strukturi tijela velikih čovjekolikih majmuna koji su vegetarijanci. Zar možete zamisliti čovjeka kako kao lav trči za antilopom, grize je i trga joj meso vlastitim zubima?

Vegetarijanstvo za odrasle - dobro, ali nije za djecu

Djeca trebaju obilate količine bjelančevina, kalcija i drugih hranjivih sastojaka za svoj rast. Trebaju ugljikohidrate za energiju i vitamine da bi to sve skupa regulirali. Meso je bogato bjelančevinama i željezom, ali isto tako sadrži zasićene masti i kolesterol. Meso, također, oduzima kalcij iz kostiju. Zašto da djeci namećemo nasilje i pritom im ugrožavamo zdravlje? Djeca mogu dobiti sve potrebne sastojke za svoj rast iz balansirane vegetarijanske prehrane koja sadrži širok spektar žitarica i zrnja, mahunarki, povrća i voća. Osim toga, upravo djeca najviše dobivaju od vegetarijanstva; zdravo djetinjstvo i odgoj o suosjećanju prema svim živim bićima.

Vegetarijanska je kuhinja suviše složena i odnosi mnogo vremena

Svaka promjena načina života donosi razdoblje u kojemu treba više raditi i uložiti više truda, ali pozitivan je ishod vrijedan ulaganja. Uzmimo, primjerice, vježbanje. Prijelaz na vegetarijanstvo možda je težak, ali kad se priučite, onda čovjek vidi kako je sve jednostavno. Osim toga, za pripremanje većine vegetarijanskih jela i obroka nije potrebno toliko kuhanja i pranja posuđa.

Vegetarijanska je prehrana jednolična

Tko god zna nešto o jelima reći će da to nije istina. Vegetarijanska prehrana nije samo povrće s pare i smeđa riža. Postoje tisuće ukusnih vegetarijanskih jela, od orijentalnih kao što su suši, tofu, šiškab ili kus-kus do pašteta i namaza, složenaca i variva, vegetarijanskih sendviča, hamburgera, palačinki, salata... popis je neiscrpan. Na stotine je različitih sjemenki i zrnja, povrća i voća. Zapravo izbacivanjem mesa prehrana dobiva na različitosti i počinje otkrivanje fantastičnih raznovrsnih okusa.

Vegetarijanstvo je samo prolazna moda

Moda je prolazna, a vegetarijanstvo - zasnovano na zdravstvenim i etičkim povodima - ovdje je već tisuće godina. Još u doba velikih filozofa, Pitagore (VI. st. pr. Kr.) i Platona (427-347. pr. Kr.) koji su bili vegetarijanci i veliki zagovornici vegetarijanske prehrane, vegetarijanstvo je bilo staro tisuće godina, ono nije uopće bilo nova zamisao, a ubrzo će gotovo svi ljudi biti vegetarijanci.

Ništa na svijetu ne može nadoknaditi okus mesa

Mnogobrojni su proizvodi od soje s okusom i sastavom nalik na meso. Na tržištu se nalaze potpuno biljni proizvodi s okusom na meso, kobasice, hrenovke, ribu pa do račića i kavijara. Ako je posrijedi samo okus, onda je danas, bez sumnje, mnogo lakše postati vegetarijanac nego ikad prije. No upravo prelaskom na vegetarijansku hranu mnogi ljudi shvate kako su se monotono hranili i koliko predivnih okusa i kombinacija nudi bezmesna prehrana.

Original pogledajte ovdje.

Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, alternativna seksologinja i terapeutkinja prirodne medicine te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija

www.nebeska-harmonija.hr 
www.atlas-therapy.eu