Čitanjem deklaracija na proizvodima aktivno doprinosimo svojemu zdravlju

Predavanje o zdravoj hrani dr. Daniele Beaković

23. lipnja je u Zdravom gradu Poreč održano drugo predavanje o zdravoj hrani dr. Daniele Beaković. Na njemu je bilo govora o tome na što treba obratiti pažnju tijekom čitanja deklaracija na proizvodima i koje proizvode birati za osobno zdravlje i zdravlje svoje obitelji.

Da bi se mogao naći na policama trgovina, svaki prehrambeni proizvod, uvezen ili proizveden u Hrvatskoj, mora biti deklariran u skladu sa zakonskim normama. Deklaracija predstavlja osobni dokument svake namirnice koji otkriva njezino porijeklo, namjenu i sastav, ali nam istovremeno daje dokaz o zdravstvenoj ispravnosti hrane, odnosno potvrđuje da je sigurna za konzumaciju.

Deklaracija posredno štiti zdravlje potrošača jer služi kao pokazatelj onoga što unosimo u svoj organizam. Na deklaraciji razlikujemo popis sastojaka i hranjivu vrijednost namirnice. U popisu sastojaka navedene su sve tvari koje ulaze u sastav tog proizvoda počevši od one najviše prisutne pa do one koja je najmanje zastupljena. Primjerice, sastojak koji je prvi na popisu najzastupljeniji je u tom prehrambenom proizvodu, a dok sastojka na kraju popisa ima u vrlo malim količinama.

Hranjiva vrijednost nam govori koliko je hranjivih tvari sadržano u 100 g, 100 ml ili po jedinici serviranja namirnice. Ti podaci najčešće su navedeni tablično, a sadrže istaknute informacije o energetskoj vrijednosti namirnice, te o količini bjelančevina, ugljikohidrata i masti.

Uz ove informacije, deklaracija može sadržavati i podatke o količini jednostavnih šećera, zasićenih masnih kiselina, vlakana i natrija. Također može biti prisutna informacija o sadržaju škroba, poliola, jednostruko nezasićenih masnih kiselina, višestruko nezasićenih masnih kiselina, kolesterola te bilo kojeg minerala ili vitamina ako se u proizvodu nalaze u značajnoj količini, odnosno čine bar 15% preporučenog dnevnog unosa.

Pored navedene količine vitamina, naznačena je i RDA vrijednost koja pruža informaciju o postotku unesenih vitamina u odnosu na preporučene vrijednosti.

Energetska vrijednost izražena je u kcal i kJ, a pri konzumaciji valja imati na umu da se ona odnosi na 100 g namirnice. Na temelju toga može se odrediti količina porcije u skladu s preporučenim dnevnim energetski unos. Iako se on razlikuje ovisno o spolu, težini, dobi i tjelesnoj aktivnosti, prosječna osoba dnevno unese oko 2000 kalorija.

Dobro je obratiti pozornost i na količinu jednostavnih šećera ako su posebno naznačeni. Poželjno je da njihova masa bude što manja, a složenih šećera veća. Također, uputno je provjeriti udio zasićenih masti koje također trebaju biti zastupljene u što manjem udjelu.

Još jedan od čimbenika koji uvelike utječu na zdravlje je sol, odnosno natrij-klorid. Na deklaracijama je obično izražena količina natrija u gramima, pri čemu je prihvatljiva količina između 0,1 i 0,6 g natrija na 100 g namirnice, što odgovara između 0,3 i 1,5 g soli. Za lakše snalaženje, valja imati na umu da je maksimalni dnevni dopušteni unos soli 5 g ili jedna čajna žličica.

RDA (Recommended Daily Allowances) je standard kojim se propisuju preporučene dnevne količine vitamina i minerala potrebne za uravnoteženu prehranu. Te brojčane vrijednosti obično su navedene u stupcu pokraj količina vitamina i minerala prisutnih u 100 g pojedinog proizvoda i izražene su kao postotak. Primjerice, ako uz vrijednost vitamina A u stupcu koji navodi RDA stoji 80% - to znači da će se unosom 100 g te namirnice podmiriti 80% dnevnih potreba za vitaminom A.

GDA (Guideline Daily Amounts) je noviji sustav izražavanja dnevnih potreba kojeg se često navodi na vidljivom, prednjem mjestu na pakiranju proizvoda u formi tablice ili „semafora“. GDA (Guideline Daily Amounts) je vodič koji pokazuje koliko kilokalorija i hranjivih tvari (bjelančevina, ugljikohidrata, šećera, masti, zasićenih masnih kiselina, vlakana i soli) sadrži određena količina hrane (obrok) u odnosu na referentni dnevni unos od 2000 kcal. Navođenje GDA vrijednosti na hrani pomaže potrošaču izbjegavati prekomjernu konzumaciju određene hrane te mu omogućava da svakodnevno vodi brigu o uravnoteženoj prehrani i održava normalnu tjelesnu masu.

Savjeti za zdravlje:

• Kupovati domaće, sezonsko voće i povrće
• Poželjno je kupovati eko proizvode jer njihova proizvodnja dozvoljava manje aditiva nego klasična proizvodnja hrane
• Kupovati što izvorniju hranu, tj. hranu sa što manje sastojaka na deklaraciji
• Ograničiti se na 5g soli i 5 g šećera dnevno, 5g= 1 čajna žličica
• Izbjegavati GMO hranu i plastičnu ambalažu

Marijana Rajčević Kazalac, psihologinja Zdravog grada Poreč