Početna
Subota, 2.Studenog 2024 (21:23:35) - Godina:22

Odaberite teme

O Portalu

Mentalna higijena

Zdravlje, 25.06.2015. (09:21) Piše: Conny Petö Đeneš
Mentalna higijena (Ilustracija: meditacionypsicologia.com)
Mentalna higijena (Ilustracija: meditacionypsicologia.com)

Mentalna higijena je disciplina koja se bavi očuvanjem psihološkog zdravlja. Održavanje tjelesne i dentalne higijene svakome je normalno, kao što su i povremeni odlasci liječniku ili zubaru općeprihvaćeni oblici prevencije raznih oboljenja; međutim mentalna higijena – odlasci stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja (psiholozi, psihoterapeuti, psihijatri, hipnoterapeuti, iscjelitelji, alternativni terapeuti, duhovni učitelji i sl.) još su uvijek nedovoljno prihvaćeni.

Mentalno zdravlje je širok pojam, kojeg Svjetska zdravstvena organizacija definira kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti.

Mentalno zdravlje obuhvaća: stanje emocionalne ispunjenosti i stabilnosti, osjećaj blaženstva i sreće, mentalnu stabilnost, mentalno zadovoljstvo, osjećaj socijalne pripadnosti, sposobnost održavanja zdravih međuljudskih, prijateljskih, ljubavnih i poslovnih odnosa. Mentalno zdrava osoba je kreativna, poletna, zaigrana, inovativna, ne boji se izazova, željna stvaranja i teži ka samorealizaciji.

Budući da živimo u intenzivno stresnim vremenima, mentalna higijena je neophodna za očuvanje ne samo mentalnog zdravlja, već zdravlja općenito. Psihosomatska oboljena i poteškoće obuhvaćaju najveći postotak oboljenja današnjice.

Stanje narušene homeostaze nazivamo stresom, a podražaj koji je izazvao stres – stresorom. Stresori mogu biti vanjski ili unutarnji, fizički ili psihološki.

  • Vanjski stresori obično su fizički (napor, toplina, hladnoća, trauma, kirurški zahvat).
  • Unutarnji stresori mogu biti psihološki (strah, tjeskoba, nesigurnost, razočaranje, snažno veselje), socijalni (poniženje, rastava, njegovanje bliskih srodnika pogođenih teškim/neizlječivim bolestima, gubitak zaposlenja) i genetski (razne predispozicije koje smo naslijedili).
  • Fiziološki stresori (upala, bolest).

Metode za mentalnu higijenu

1. Meditacija

Funkcija joj je smirivanje mentalne aktivnosti, što za rezultat daje duboki odmor i oslobađanje od stresa. Najpoznatija je TM (transcendentalna meditacija), a razvile su se još neke vrste transpersonalne meditacije, IM (Kezeleova integralna meditacija), Choprina meditacija (primordial sound meditation) i slične. Tiha meditacija je jednostavna tehnika, koja stvara trajni osjećaj unutarnjeg ispunjenja, blaženstva i radosti. Svrha meditiranja nije mistično ili astralno iskustvo za vrijeme meditiranja, već njezini učinci u svakodnevnom životu. Čak ni smirivanje duha nije bit meditacije, već prirodni rezultat njene ispravne prakse. Kroz redovitu praksu svijest se širi i počinjemo doživljavati viša stanja svijesti.

Više o meditaciji pisala sam ranije

2. Psihoterapija

Psihoterapija je liječenje riječima i predstavlja vrstu tretmana čiji je cilj pomoći osobama koje prolaze kroz teške životne krize ili situacije, imaju emocionalne probleme, puno briga (egzistencijalni problemi, gubitak posla, problemi na poslu, obiteljski i partnerski odnosi, razvod braka i sl.). Tu su, zatim, problemi odrastanja, bolna odvajanja, gubici, smrt voljenih osoba, traumatska iskustva, nemogućnost koncentracije pri učenju, tjeskoba i strahovi, nedostatak samopouzdanja i sl. Međutim, psihoterapija može služiti i za samorazvoj, učenje novih vještina, širenje vidika, kvalitetno strukturiranje vremena, bolje organiziranje i sl. Mlađe generacije su spremnije raditi na sebi i shvaćaju dobrobiti terapije, na koju gledaju kao na ulaganje u sebe.

Više o psihoterapiji pisala sam ovdje.

3. Hipnoterapija

Hipnoterapija je vrsta psihoterapije u kojoj hipnozu koristimo za pozitivan razvoj osobe; da u njoj stvorimo podsvjesnu promjenu u obliku novih reakcija, ponašanja, doživljaja i stavova.

Hipnoza je način komunikacije; tehnika koju koristimo da bismo osobu doveli u stanje fokusirane pažnje.

Hipnoterapiju koristimo kao metodu za poboljšavanje različitih sposobnosti, postizanje zadanih ciljeva, ali i kao ciljanu terapiju za određene poremećaje.

Više o hipnoterapiji pisala sam ovdje.

4. Theta iscjeljivanje

Theta Healing™ ili Theta iscljeljivanje je oblik energetskog iscjeljivanja, koji se koristi theta moždanim valovima (frekvencije od 4 do 7 Hertza). Ti valovi stvaraju duboko opušteno stanje, u kojem možemo djelovati ispod razine svjesnog uma. O theta moždanim valovima možemo govoriti kao o podsvijesti, jer oni vladaju dijelom našeg uma smještenog između svjesnog i nesvjesnog. Sadržavaju naše uspomene i osjećaje te vladaju našim stavovima, vjerovanjima i ponašanjem.

Putem theta iscjeljivanja moguće je pronaći nefunkcionalna vjerovanja i osjećaje koji nas blokiraju, usporavaju i ograničavaju.

Uz pomoć theta iscjeljivanja mijenja se naša percepcija stvarnosti, drugačije počnemo gledati na svijet, drugačije doživljavamo ljude i situacije oko sebe, pa čak i ako nam se isti događaji javljaju, naša reakcija je drukčija – prestajemo biti uzbuđeni, napeti, nervozni i slično, počnemo mirnije sagledavate situaciju oko sebe i svoj život.

Više o theta iscjeljivanju pisala sam ovdje.

5. Alternativne terapije

Sve metode prirodne, energetske i duhovne medicine koje imaju funkciju iscjeljivanja emocionalnih povreda, otpuštanja stresa i mijenjanja negativnog načina razmišljanja u pozitivan.

6. Savjetovanja psihologa i sociologa

Savjetovanja i edukacija o značaju duševnih poremećaja nastalih uslijed pogrešnog odgoja, neuravnoteženog obiteljskog života, kriminala i uopće nezdravih međuljudskih odnosa su važni zadaci psihologa, sociologa i pedagoga. Njihova je uloga pomoći u otklanjanju duševnih opterećenja i pogrešnih utjecaja djeci u školi, zatim u pubertetu (sprečavanje i olakšavanje sukoba sa vršnjacima i autoritetima, pravilno usmjeravanje seksualnog nagona, baš kao i seksualna edukacija).

Tu je i briga o starim osobama, koje su bolesne i/ili usamljene, često puta i u financijskim brigama.

7. Psihijatrijsko liječenje

Psihijatrijsko liječenje je medicinsko liječenje mentalnih i duševnih oboljenja. Briga o duševnim bolesnicima sastoji se u nastojanju da se oni uključe u normalan život i rad u zajednici.

Liječenje se najčešće odvija u bolnicama pod nazorom.

Savjete opisane u ovom članku provodite na vlastitu odgovornost uz konzultaciju sa osobnim liječnikom.

Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, alternativna seksologinja i terapeutkinja prirodne medicine te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija



Mobilna verzija članka

Oglasi