Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je jedna od stotinjak stranih invazivnih vrsta u Europi, koja se rapidno širi Europom kamo je kao slijepi brodski putnik slučajno unesena još sredinom 18. stoljeća sa sjemenkama crvene djeteline i žitarica.
Strana vrsta nije zavičajna, ne obitava prirodno na određenom staništu, već je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ukoliko širenje strane vrste na području na koje je unesena negativno utječe na zdravlje ljudi ili pričinjava određenu ekonomsku štetu, tada tu vrstu smatramo invazivnom.
Ambrozija je jednogodišnja biljka. Može narasti do 150 cm visine, porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a cvate u ljetnim mjesecima. Kolovoz je period kulminacije cvatnje koji, ovisno o klimatskim prilikama, može potrajati i tijekom rujna. Većinom se širi na staništima koja su pod utjecajem čovjeka, posebno onim zapuštenim. Ambrozija prije svega spada u korove i to ruderalnih područja, pa stoga pripada skupini biljaka koje nazivamo ruderalci. Zbog brzog širenja Europom u posljednjih desetak godina koncentracije njezinog peluda u zraku se udeseterostručila, a upravo su peludna zrnca ambrozije jedan od najjačih alergena. Zbog toga se sve više radi na prevenciji i kontroli njezina širenja i uklanjanja. Period za uklanjanje ambrozije treba održavati u lipnju i srpnju, odnosno prije početka njene cvatnje, kako bi se izbjegla senzibilizacija na visokoalergenu pelud ambrozije! Potrebno je na umu imati da uništavanjem ambrozije u vrijeme njene cvatnje postižemo kontraefekt: koncentracija peludi tada će biti najviša.
Ambroziju ne smijemo uništavati u kolovozu, jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati veće tegobe kod osoba koje pate od alergijskih oboljenja.
Pelud ambrozije se smatra izrazito potentnim i jednim od najagresivnijih alergena. Dovoljan je malen broj peludnih zrnaca (20–30/m³ zraka) da kod alergičnih osoba izazove simptome bolesti. Klasični simptomi alergijskog rinitisa ili peludne hunjavice su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Koncentracija polena u zraku najveća je u ranim jutarnjim i prijepodnevnim satima. Danas se smatra kako je više od 10% stanovništva alergično na polen ambrozije. Ova neugodna alergija može se pojaviti u svakoj životnoj dobi.
Iznimno je važno pratiti peludnu prognozu i informirati se o koncentraciji peludi, kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma. Služba za zdravstvenu ekologiju pri ZZJZ Istarske županije u Puli provodi mjere zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva vezane uz elemente okoliša s mogućim štetnim djelovanjem. Određivanjem broja peludnih zrnca i determiniranjem vrste peludi prati se dinamika pojavljivanja pojedine vrste, što je temelj za izradu izvješća, peludne prognoze, alergijskog semafora (način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku za konkretno područje) te izrade peludnog kalendara (obavijest o periodima cvatnje pojedinih biljaka određenog područja).
Učestalost alergijskih poremećaja, pa i alergije na ambroziju, desetljećima je u porastu.
To je posljedica stresnog načina života, veće mobilnosti ljudi, širenja infekcija, promjena u prehrani, okolišu i klimi. S jedne strane, tu su klimatske promjene poput visokih temperatura i ljetnih suša, koje pogoduju rastu korova. S druge strane, neredovito održavanje zelenih površina, neprepoznavanje i nečišćenje ovog alergenog korova također mogu biti uzroci porasta alergije na ambroziju.
Potaknut problemima alergija koje se javljaju u kolovozu sa cvjetanjem ambrozije, Fond „Zdravi Grad Poreč“ pokrenuo je projekt praćenja rasprostranjenosti biljke na području Poreštine. Ciljevi projekta su determinirati ambroziju, evidentirati utvrđene lokacije i kontrolirati postojeće, suzbijati je u dogovoru s vlasnicima zemljišta i projektnim partnerima te provesti edukaciju građana.
Ukoliko mislite da ste prepoznali ambroziju u svom okruženju, na javnim površinama ili vlastitim posjedima, ukoliko želite provjeriti rado li se zaista o ambroziji, posavjetovati se, pitati.. pozivamo vas da nazovete kontakt broj Zdravog grada i voditeljicu projekta, dipl. ing. šumarstva Anu Milat. (dp)