Deseteročlano Vladino Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje i kanabinoida u medicinske svrhe, na čijem je čelu doc. dr. sc. Ognjen Brborović s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu, nakon šest mjeseci rada potvrdilo je potrebu legalizacije medicinske marihuane u Hrvatskoj.
"Imajući u vidu novije znanstvene i medicinske spoznaje te činjenicu da bolesnici u Hrvatskoj kupuju kanabis na crnom tržištu, nužno je regulirati uzgoj, preradu, promet i propisivanje kanabisa u medicinske svrhe. Stoga je potrebno promijeniti postojeće zakonodavstvo te uvesti efikasne mehanizme kontrole sve kako bi se omogućila uporaba kanabisa u medicinske svrhe a spriječila zlouporaba", zaključak je Povjerenstva.
- Sada je na potezu Ministarstvo zdravlja. Koje sve zakone i pravilnike treba promijeniti i kad mislite da bi se medicinska marihuana mogla naći u hrvatskim ljekarnama?
- Ljekoviti biljni pripravci nisu regulirani Zakonom o lijekovima stoga taj zakon ne treba mijenjati. Da bi se omogućilo izdavanje marihuane na recept kao magistralni ili galenski pripravak, Ministarstvo zdravlja treba u suradnji s Hrvatskom ljekarničkom komorom unijeti neke promjene u Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Na kraju priče ispalo je da je to jedini pravilnik u kojem je potrebno nešto mijenjati da bi bolesnicima medicinski kanabis bio dostupan. Osim toga, poželjno je izmjestiti kanabis i THC iz prve skupine u drugu skupinu Popisa droga. Naime, u prvoj skupini su droge koje nemaju nikakvih medicinskih učinaka a to očito za kanabis nije tako.
- Još je duga procedura do legalne prodaje tih lijekova i ljekovitih pripravaka na hrvatskom tržištu, ali se već sada ističe da neće biti na HZZO-ovim listama lijekova, dakle pacijenti će ih sami plaćati. Zašto? I Povjerenstvo u jednom od izvješća navodi da previsoka cijena medicinskog kanabisa može učiniti lijek nedostupan pacijentima.
- Gotovo nigdje u svijetu kanabis nije dostupan pacijentima preko osiguranja. U pravilu ga pacijenti sami plaćaju, a jedan od glavnih razloga je taj što je to uglavnom dodatak terapiji. To znači da pacijenti i dalje koriste redovnu terapiju a sada uz to uzimaju i kanabis. To je, dakle, dodatni trošak. U sustavima javnog zdravstva u kojima nema dovoljno novca za osnovnu terapiju, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj, teško je naći prostora za financiranje bilo koje dodatne terapije. Kada bi kanabis pokazao takvu učinkovitost da možemo ukloniti preostale lijekove, možda bi se to promijenilo.
Osobno bih volio kada bi HZZO mogao plaćati jedan dio, barem deset posto cijene, jer bi to bio dobar znak da je država preuzela kontrolu i nad količinama i nad kvalitetom, cijenom i prometom medicinskog kanabisa u zemlji. Međutim, ta je procedura prilično skupa i ne vidim u dogledno vrijeme tko bi to mogao pokrenuti. A to bi mogli biti ili proizvođač ili nadležno društvo pri Hrvatskom zboru liječnika. I osnivanje ovog povjerenstva inicijativa je za kontrolu tog tržišta, a ne za liberalizaciju i legalizaciju. Bizarno je da je u Hrvatskoj upravo na snazi "liberalizacija" jer pacijenti kupuju na ilegalnom tržištu nepoznate kvalitete i cijena, u količinama posve bez kontrole i bez znanja liječnika, a još pri tome neki završavaju i u zatvoru. Da ne bi medicina i zdravstveni sustav okretali glavu od toga, pokušali smo sve skupa svesti u neka zdrava pravila.
- Potvrdili ste efikasnost marihuane u ublažavanju simptoma multiple skleroze, malignih bolesti i HIV-a. Ne preporučate ju za druga neurološka oboljenja, poput Parkinsonove bolesti, niti za psihijatrijska poput PTSP-a ili shizofrenije, zašto? Što je i s lakšim oboljenjima kao što su psorijaza, migrena ili artritis?
- Nismo našli nijedan jedini dokaz da bi kanabis mogao pozitivno djelovati osim za bolesti koje smo naveli. Međutim, prva naša preporuka je da bi svakih šest do dvanaest mjeseci trebalo ponovno razmotriti korpus znanstvenih dokaza i vidjeti je li koja nova indikacija utvrđena u znanstvenom istraživanju. S druge strane, svjesni smo da to pasivno čekanje možda nije najbolja strategija i trenutno razmišljamo, ali je to u okviru osobnih inicijativa članova Povjerenstva i udruge Difrakcija, da se osnuje fond za klinička istraživanja učinaka medicinske marihuanu. U okviru godišnjeg natječaja liječnici bi se mogli prijaviti sa svojim planom istraživanja, a ako dobiju sredstva omogućio bi im se pristup pacijentima preko Koalicije udruga u zdravstvu, pružila bi im se tehnička i financijska pomoć oko prijave projekta na središnje etičko povjerenstvo. Osigurali bi im, naravno, i kanabis za potrebe kliničkog istraživanja. Na taj način bismo se aktivno uključili u traženje indikacija u kojima kanabis može pomoći.
- Velika većina onkoloških i drugih bolesnika u Hrvatskoj ilegalno koristi medicinsku marihuanu, nabavljaju je po europskim ljekarnama i na crnom tržištu pa i preko internet-prodaje. U kojim se oblicima dilaju ti preparati i kojim su rizicima izloženi pacijenti?
- Trenutno se sve to smatra potpuno ilegalno. To je problem koji je svima poznat i jasan i upravo zato je Povjerenstvo dobilo zadaću da preporuči mehanizme kontrole tog tržišta. Događa se da pacijenti budu prevareni, dobiju ulje od sjemenki konoplje a plate ga kao suho zlato. A sve što je na tržištu je u obliku ulja jer ono omogućava oralnu konzumaciju koja je najjednostavnija. Problem je što je ulje dosta nestabilno, treba ga držati u kontroliranim uvjetima, brzo ga potrošiti, često uključuje neke otrovne ili smrdljive supstance koje se koriste pri ekstrakciji. Iz pozicije liječničkog povjerenstva, to nije dobar način konzumacije lijeka. Sve je to izvan kontrole, treba to konačno regulirati. Pacijenti zaslužuju bolje a trenutno ne mogu dobiti jer je kanabis ilegalan.
- Hrvatski Zakon o suzbijanju zlouporabe droga dopušta isključivo uzgoj, preradu i promet opijumskog maka u medicinske svrhe. Čemu toliko kriminaliziranje indijske, čak i industrijske konoplje koja se nekad uzgajala diljem Hrvatske i Jugoslavije?
- Hrvatska ne dopušta uzgajanje kanabisa. Konvencije UN-a, a ima ih tri koje o tome govore, eksplicitno zabranjuju kanabis, ali unutar suvereniteta svakoj se državi daje mogućnost da samostalno odluči hoće li dopustiti ili ne sadnju ali pod nizom strogo definiranih uvjeta. Što se tiče sadnje kanabisa u Hrvatskoj, potrebno je promijeniti Zakon o suzbijanju zloporabe droga i tu postoji mogućnost da se sadnja dopusti nekoj državnoj tvrtki, moguće i Imunološkom zavodu.
- Kakva su europska iskustva? U Italiji je, recimo, nakon legalizacije lijekova koji su pacijentima bili jako skupi, dopušten i uzgoj u okviru NATO-baze.
- Uporabu kanabisa u medicinske svrhe omogućilo je 12 zemalja Europske unije: Češka, Finska, Rumunjska, Italija, Španjolska, Nizozemska, Francuska, Austrija, Portugal, Njemačka, Velika Britanija i zadnja Slovenija. U velikom broju zemalja dopuštena je sadnja kanabisa za vlastite potrebe, bez obzira na dijagnozu - u Nizozemskoj, recimo, možeš doma posaditi do dvanaest biljaka - a u nekim zemljama kao što su neke države SAD-a uzgoj je dopušten samo teškim bolesnicima. Češka, Austrija, Nizozemska, Engleska i Italija dopuštaju organiziranu sadnju, Česi tek odnedavno, i naravno, država daje dozvole i sve kontrolira. U Britaniji velike farmaceutske tvrtke imaju dozvolu za sadnju i prave lijekove, najveća je upravo GW Pharmaceuticals koja je možda i najzaslužnija za promicanje kanabisa u službenim medicinskim i znanstvenim krugovima u svijetu. Oni proizvode poznati lijek za multiplu sklerozu Sativex upravo ekstrakcijom kanabisa kojeg sami uzgajaju.
- U jednom izvješću Povjerenstva stoji da predlažete uzgoj i/ili uvoz određenih sorti konoplje za medicinsku primjenu. Uvozit ćemo gotove lijekove ili marihuanu pa ljekarnicima omogućiti izradu pripravaka? Kakve su šanse za legalizaciju uzgoja?
- U prvo vrijeme bi trebalo omogućiti uvoz suhe marihuane u Hrvatsku, a onda kasnije možemo ići na uzgoj. To je ljekovita prirodna supstanca koja bi se uvozila i u našim ljekarnama ili galenskim laboratorijima pravio bi se pripravak. Lijekovi, a na europskom tržištu su samo tri lijeka - spomenuti Sativex, Cesamet i Marinol, jako su skupi. Recimo, maloprodajna cijena Sativexa, tri bočice od 10 mililitara, u Italiji i Španjolskoj kreće se oko 500-600 eura, dakle koštala bi iznad tri tisuće kuna. Cijenu pripravaka u ljekarnama tek treba vidjeti, to još nitko nije izračunao.
- Liječnici i liječničke udruge u Hrvatskoj nisu se baš pretrgli u rušenju predrasuda i edukaciji stanovništva o medicinskoj marihuani. Čemu ta šutnja? Ako smo neke predrasude ipak srušili, zasluga je to prvenstveno pacijenata koji su, i pod prijetnjom zatvora, progovorili o svojim iskustvima u liječenju kanabisom.
- Jedno je javno djelovanje, drugo je ono što liječnici u stvarnosti misle. Činjenica je da je marihuana droga i razumljivo je da se načelno liječnici nevoljko javno o tome izjašnjavaju. S druge strane, u nedavnom istraživanju provedenom među liječnicima čak 85 posto ih je bilo za to da se marihuana uvede kao terapija. A to je i moje osobno iskustvo: liječnici s kojima sam komunicirao su benevolentni, imaju samo tehnička pitanja kako to provesti. Da nije bilo osobne hrabrosti Huanita Luksetića iz Matulja koji boluje od multiple skleroze, ne bi se dogodilo ni Povjerenstvo. Ne bih sad govorio o udrugama pacijenata, ali on je taj koji je hrabro izašao u javnost i natjerao i zakonodavce i Vladu da razmisle još jednom želimo li teško bolesne ljude trpati u zatvor. To nikom nije u interesu.
- Neka istraživanja u Britaniji pokazuju da THC, suprotno od kemoterapije, razlikuje zdrave od malignih stanica i napada samo ove potonje. Neki tvrde i da kanabis ne stvara ovisnost te da nitko nije umro od predoziranja marihuanom. Kakav je Vaš stav o tome?
- To su sve in vitro istraživanja. Apsolutno podržavam svaka daljnja znanstvena istraživanja. Prerano je za ikakve zaključke. To o ovisnosti naravno da nije istina, kanabis ima ovisnički potencijal, a jedino je istina da nitko nije umro od predoziranja njime. (Duška PALIBRK)