Svakom je roditelju zdravlje njegovog djeteta najvažnije. Suvremeni način života, koji podrazumijeva ubrzani tempo života roditelja te brojne sate sjedenja djece, kao i teške školske torbe, pridonose učestalim pojavama bolesti kralježnice. Ako roditelj primijeti pogrbljeno držanje kod djeteta, trebao bi ocijeniti je li to njegova izraženija trajna navika ili povremeno stanje te sukladno tome potražiti stručnu pomoć ili potaknuti dijete na aktivnost.
U nastavku pročitajte više o skoliozi i kifozi, jednim od najučestalijih i najvažnijih zdravstvenih problema s kojima se djeca i mladi mogu susresti, te o načinima njihova liječenja.
Skolioza je, u najširem smislu, svaki postranični zavoj kralježnice u frontalnoj ravnini (gledano od naprijed ili otraga). Osim postraničnog iskrivljenja treba imati na umu da skolioza ima i trodimenzionalni karakter deformacije u obliku torzije.
Kifoza znači iskrivljenje kralježnice u obliku grbe prema natrag. Normalni, odnosno fiziološki kut prsne kifoze je od 20 do 40°. U koliko se vrijednosti nalaze iznad ili ispod tih vrijednosti, radi se o deformacijama.
Podjela skolioza i kifoza s obzirom na uzrok nastanka:
U medicinskim dokumentacijama susrećemo nazive kao što su cervikalna, cervikotorakalna, torakalna, torakolumbalna itd., što govori o mjestu deformacije, a nerijetke su i kombinacije dviju deformacija poput kifoskolioza.
Muško-ženski odnos jednak je kod blagih deformacija, ali kod većih krivina udio je znatno veći kod djevojčica.
U nekim slučajevima pogrbljenost ne predstavlja odmah skoliozu ili kifozu, već se radi o načinu držanja gornjeg dijela tijela u fazi razvoja djeteta, često vezano uz nesigurnost, strah i manjak samopouzdanja. Iz takvog nepravilnog držanja te vođenjem neaktivnog načina života može se eventualno razviti skolioza ili kifoza.
Zbog toga je izuzetno važna aktivnost djeteta, koja se mora prilagoditi motivaciji, tjelesnoj građi, ali i njegovoj sposobnosti. Često roditelji upisuju djecu na aktivnosti za koje ona nemaju interesa ili predispozicije, što onda ima negativne posljedice za tijelo i razvoj ljubavi prema sportu i rekreaciji. Uloga je roditelja da u razgovoru s djetetom prepoznaju njegove predispozicije, afinitete te da uvaže djetetov karakter i temperament prilikom odabira aktivnosti. Nakon promišljenog odabira željene aktivnosti, najvažnije je odabrati stručnog i kvalificiranog trenera koji će dijete motivirati i zainteresirati za aktivnost, dok će u isto vrijeme maksimalno biti usmjeren na pravilno držanje i izvođenje vježbi.
Osim aktivnosti, kod djece je potrebno dodatnu pozornost usmjeriti i na radnu okolinu, u školi i kod kuće. Ista treba biti prilagođena djetetu. To se posebno odnosi na radni stol i stolice, koji su često neprilagođeni s obzirom na građu i visinu djeteta, zbog čega dijete nerijetko pati i teško održava koncentraciju, a ima i poteškoća s održavanjem pravilnog tjelesnog stava.
Prognoza adolescentnih skolioza nepoznata uzroka (idiopatska) uglavnom je bez većeg ugrožavanja zdravlja i jačih deformacija. Djeca uglavnom nemaju nikakvih tegoba. Moguća je pojava vratobolja i križobolje. Simptomi su dugotrajniji i tvrdokorniji nego kod djece bez ovakvih smetnji. Deformacije kralježnice i time lošiji raspored težine, vjeruje se, pogoduju bržem razvoju degenerativnih promjena na kralježnici u kasnijoj životnoj dobi.
Kako bi se uspješno otkrivale i liječile deformacije kralježnice u smislu skolioza i kifoza, potrebna je suradnja liječnika koji se brinu o djeci i adolescentima te roditelja i učitelja ili odgajatelja. Prema potrebi, dijete se upućuje specijalistu fizijatru ili ortopedu te fizioterapeutu na korektivnu gimnastiku. U pojedinim slučajevima primjenjuje se i manualna terapija i/ili trakcija. Od presudne je važnosti, kod tzv. ranih ili infantilnih i juvenilnih, započeti s konzervativnim liječenjem koje uključuje nošenje ortoza te individualne terapeutske vježbe, kako bi se prevenirale jače deformacije.
Kao iskusan fizioterapeut, predlažem svim roditeljima, bez obzira jesu li primijetili loše držanje kod svog djeteta, da u kućnim uvjetima učine kratak i brzi test pretklona ili Adamsov test, koji će pomoći pri ranom otkrivanju deformiteta ili eventualnih odstupanja na kralježnici, kao što je skolioza.
Iz stojećeg stava dijete se nagne prema naprijed, s ispruženim nogama i spojenim petama te slobodno visećim rukama. Ako deformacija kralježnice postoji, zamijetit ćete grbu u vidu asimetrije visina rebrenih lukova. Ako tijekom testa pretklona asimetrija trupa (spušteno i zakrivljeno rame i zarotirana zdjelica), koja je u stojećem stavu vidljiva, nestane, tada se radi o skoliotičnom držanju, a ne o pravoj strukturalnoj skoliozi.
Ukoliko uočite bilo kakve poteškoće, savjetujemo vam da se obratite stručnom i iskusnom fizioterapeutu, budući da razmak, između dva zakonom utvrđena pregleda kod liječnika specijaliste školske medicine ili pedijatra, ponekad može biti dovoljan da promjena na kralježnici nastupi. Najčešće se promjene dešavaju u razdoblju naglog zamaha rasta koji nastupa kod djece u različitim godinama starosti tj., mladosti. Kod neke djece može nastupiti sa 12, 13 godina ili kasnije, npr. kod dječaka čak sa 14, 15 godina.
Postotak djece koja imaju promjene na kralježnici u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj, iznosi 5-10%, stoga nemojte zanemariti te podatke i učinite kratki test. U slučaju potrebe odmah reagirajte! Na taj ćete način svome djetetu osigurati pravovremenu zdravstvenu pomoć, kojom će se moguće tegobe olakšati ili ukloniti.
Tekst napisao:
Damir Deković, bacc.physioth,
privatna praksa fizikalne terapije Materada