ORaH: Porezna reforma dodala još jedan stupanj kočnici razvoja turizma

Održivi razvoj turizma je temelj razvoja i opstanka hrvatskog turizma i jedan od ključeva uspjeha konkurentnosti i gospodarskog blagostanja naše zemlje. Održivi razvoj turizma udovoljava potrebama turista i lokalnog stanovništva, istodobno čuvajući resurse za budući razvoj. Gledajući kroz tu prizmu, ne možemo prihvatiti mjere porezne reforme kao razvojni poticaj u turizmu, kažu u ORaH-u, ocjenjujuću poreznu reformu kao nesocijalnu, zasnovanu na matematičkim pretpostavkama, ne uvažavajući činjenicu da je suživot cjelokupnog gospodarskog sustava zasnovan na ponudi i potražnji.

-Turizam u Hrvatskoj postepeno raste, pa je već dostigao učešće od 18% u državnom proračunu, postavši tako jedna od najvažnijih grana djelatnosti, koja svojim potrebama apsorbira proizvode i usluge mnogih djelatnosti. Posebno uspjeh turizma otvara nadu rasta plasmana poljoprivrednih proizvoda, čime bi se mogao pokrenuti razvoj ove proizvodnje. No, domaći turizam pomakne prema naprijed ostvaruje isključivo događanjima na globalnoj razini, a ne zahvaljujući radom i mjerama same Hrvatske. 

No kako se razvija turizam? Pored efekata marketinških aktivnosti turističke zajednice, tu je i najuvjerljivija reklama: zadovoljan gost! On se vraća i slijedeće godine, a iznoseći pozitivne utiske širi interes među poznanicima i prijateljima, od kojih će neki doći na odmor u «provjerenu» destinaciju, očekujući da će zateći bolje, ili barem stanje kakvo im je opisano. To podrazumijeva istu ili nižu cijenu boravka, očekivanu ili poboljšanu kvalitetu usluge i nove sadržaje. Može li to biti ostvareno nakon intervencije države poreznom reformom?

Turizam predstavlja krovnu djelatnost velike skupine sudionika, realizirajući efekte praktično cjelovitog sustava zajednice: od komunalnih aktivnosti, povijesnih znamenitosti, kulturnih i sportskih događaja, proizvodnje hrane, tehničke i tekstilne robe, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, suvenira i drugih artikala, uključujući niz obrtničkih usluga, sve do ugostiteljsko - hotelijerske ponude. Turizam je način plasmana robe i usluga za devize bez formalnog izvoza!

Čitavoj zajednici je u interesu da turistička ponuda bude što povoljnija. Raste li cijena turističke ponude, opadne li kvaliteta, izostanu li sadržaji od interesa turista, jasno je da će gost otići iz Hrvatske nezadovoljan i razmišljat će o promjeni turističke destinacije iduće godine. Hotelijeri i ugostiteljski djelatnici mogu dosta učiniti u održanju i poboljšanju kvalitete, no cijene usluge u velikoj mjeri ne ovise o njima. Kalkulacija cijene sadrži sve troškove počinjene formiranjem ugostiteljsko - turističkog proizvoda, te uključuje i porez na dodanu vrijednost. Porezna reforma, grabeći slijepo u želji povećanja proračunskih prihoda, neminovno će proizvesti povećanje cijena, očekujući time i porast proračunskog prihoda. No hoće li biti tako? Prihod je proizvod jedinične cijene i količine. No javit će se odustajanje nekog broja turista iznenađenih skupoćom, pa ta činjenica otvara sumnju u porast, pa i održanje dostignutog iznosa turističkog prihoda proračuna. Koliko će «stalnih» turista izabrati neku drugu, jeftiniju turističku destinaciju? Konkurentske države sa stopom PDV-a u turizmu od 6 do 10% imaju već u startu povoljniju ponudu. Koliko će «naših» turista otići u Italiju, Grčku, Tursku…? Kakav će biti stvarni efekt porezne reforme u turističkoj djelatnosti? Sigurno će biti manji od očekivanja autora reforme. Umjesto očekivanog porasta učešća turističkog prihoda u BDP-u s 18% na 20 ili nešto više postotaka, moglo bi se pokazati da je ovako konstruirana porezna reforma postala kočnica razvoju turizma. 

Kvaliteta usluge ovisi o ulaganju u poslovanje i kvaliteti kadrova. Hoće li se naći hrabrih ulagača unatoč prijetnji najavljenog poreza na nekretnine? I do sada je bilo velikih kočnica: beskonačno vrijeme potrebno za izdavanje potrebnih i upitno potrebnih suglasnosti i dozvola, otkup zračnog prostora nad već kupljenim zemljištem kroz komunalnu pristojbu i velika nesigurnost investicijskog pothvata zbog čestih zakonskih promjena unutar ekonomskog vijeka investicijskog projekta. I do sada su se investitori teško odlučivali na pokretanje poduzetničkog pothvata u Hrvatskoj. Zahvaljujući intervenciji države poreznom reformom, investicija će biti još manje.

Kvalitetni turistički kadar očekuje i odgovarajuću plaću. Rekalkulacijom turističkog proizvoda s ciljem zadržavanja dosadašnje cijene (ili barem što manjeg poskupljenja), neki od troškova mora biti smanjen, kako bi se savladao udar ukupnog efekta porezne reforme, a posebno previsoke stope poreza na dodanu vrijednost. I koji je trošak moguće smanjiti? Tvrtka ne može mijenjati komunalne troškove, nabavne cijene i poreze, dakle preostaje jedina mogućnost utjecaja na troškove rada. Moraju biti smanjeni! Ili će se smanjiti broj radnika, ili će se sniziti plaća. Dakle, bit će otpuštanja i otkaza. I do sada su nezadovoljni turističko - ugostiteljski kadrovi odlazili iz zemlje u potrazi za boljom plaćom, a nakon pokretanja porezne reforme nastat će u Hrvatskoj veliki manjak radne snage.

Moderni turizam ne može opstati na «suncu, moru i pijesku». Traži nove sadržaje koji će unijeti akciju u vrijeme boravka turista. No svaki novi sadržaj je ustvari poduzetnički pothvat, koji mora prihodima savladati osnivačko ulaganje i troškove poslovanja. Porezna reforma nije olakšala pokretanje poduzetničkog pothvata, a poslovanje je uvelike uvjetovano iznosom stope poreza na dobit. Teško je očekivati osnivanje novih turističkih sadržaja.

Bojimo se, da je porezna reforma svojim sadržajem dodala još jedan stupanj kočnici razvoja turizma, stoji u priopćenju ORaH-a za medije.