Zabrana pušenja na javnim mjestima neće smanjiti broj pušača

Zabrana pušenja na javnim mjestima neće smanjiti broj pušača (ilustracija: pixabay)

Ako je suditi po informacijama koje smo dobili iz gradske uprave odnosno Zdravog grada Poreč, pušači u našemu gradu zasad nemaju razloga za strah da će im, sukladno odredbama prijedloga Zakona o ograničavanju upotrebe duhanskih i srodnih proizvoda, biti zabranjeno pušenje na javnim površinama.

Vlada izmjenama zakona, naime, nastoji lokalnim jedinicama prepustiti da samostalno određuju nepušačke zone kojima trgove, ulice i prostore uz javne objekte mogu proglasiti  zonama bez cigareta, pri čemu ne bi bilo dozvoljeno pušiti ni na terasama ugostiteljskih objekata, ili u kafićima.

Pitali smo u gradskoj upravi i Zdravom gradu Poreč kako gledaju na najavljene izmjene zakona te je li planirano uvođenje nepušačkih zona u Poreču, odnosno gdje bi one mogle biti.

U Gradu su stava da sama zabrana pušenja na javnim prostorima ne može biti dovoljna mjera za smanjenje učestalosti pušenja i broja pušača u populaciji, kao što dovoljna nije ni sama mjera pisanja zastrašujućih poruka na kutijama cigareta, jer uvođenje zabrana puno bolje funkcionira kad se one realiziraju postupno, u kombinaciji s intenzivnim programom edukacije i senzibiliziranja javnosti za negativne posljedice aktivnog i pasivnog pušenja.

Zbog toga u Gradu planiranu izmjenu zakona zapravo smatraju pomalo licemjernim i isforsiranim prebacivanjem odgovornosti na jedinice lokalne samoupravo, koje u suštini skreće pažnju sa činjenice da ključni sustavi u Hrvatskoj uopće nisu u mogućnosti odgovoriti na potrebu za zaštitom građana od pušenja, pa bi to onda „trebale“ JLS učiniti parcijalnim mjerama i banalnim zabranama.

Mišljenje koordinatorice Zdravog grada Poreč Nataše Basanić Čuš prenosimo u cijelosti.

Niti jedna uspješna preventivna intervencija u svijetu ne provodi se u potpunosti bez sredstava, a usklađivanje s EU u našoj državi provodimo samo u dijelu propisa koji nas obvezuju, dok cjelinu zdravstvenog sustava ne usklađujemo s najboljim sustavima država EU jer zdravstveni sustav imamo slobodu uređivati sami.

Gradski stručni timovi Grada Poreča razmatraju novi prijedlog Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda koji se sprema za usvajanje. Temeljem konsenzusa, timovi će iznijeti svoj stav i prijedloge. Vjerojatno će dominirati stav suprotan ishitrenom donošenju Zakona, da se odluke tipa zabrane pušenja na otvorenim prostorima ili tzv. nepušačke zone na otvorenom trebaju uvoditi postupno, promišljeno i usklađeno s drugim preventivnim mjerama i intervencijama.

Jer, zabrana pušenja na otvorenim prostorima ili dijelu prostora predstavlja samo jednu izdvojenu mjeru od svih mogućih mjera prevencije pušenja. Preventivni zaštitni programi i aktivnosti su efikasni jedino kao dio sveobuhvatne prevencije koja sadrži niz mjera i programa. Svaka izdvojena, samostalna i ishitrena mjera može biti i kontraproduktivna. A jedno je sigurno, djelomična intervencija kao npr. određivanje jedne nepušačke javne zone u gradu nikada nije dovoljno učinkovita.

Prevencija pušenja usmjerena cilju smanjenja broja pušača među djecom i mladima, ali i njihovim roditeljima i važnim odraslima (nastavnici, liječnici, treneri, rođaci) kao uzorima te smanjenju zdravstvenih posljedica pušenja trebala bi biti sveobuhvatna na nacionalnoj razini, kontinuirana i dugoročna. Tek tada bi, kao jedna od mjera u suzbijanju pušenja, bila učinkovita i ova da se u gradu definiraju nepušačke javne zone .

Promjene u zdravlju čitavih nacija, promjene stavova i loših navika, procesi su koji traju. Zato se pozitivni ishodi i rezultati takvih procesa (intervencija) ne mogu dogoditi niti brzo, a ni temeljem jedne propisane mjere (u ovom slučaju nepušačke zone).

U vrlo dobro organiziranim zdravstvenim sustavima europskih zemalja, liječnici obiteljske medicine dobivaju financijski poticaj za preventivno djelovanje. Liječnik je u tim sustavima stimuliran za preventivni rad i taj se rad posebno vrednuje kao stimulacija za manji broj pušača u svojoj ambulanti, odnosno za svakog pacijenta koji je prestao pušiti (ili za smanjen broj osoba s visokim krvnim tlakom u svojoj ambulanti). Na taj se način stimulira prevencija, koja je najjeftinija i najisplativija, i to su onda načelno zdravije nacije od onih drugih, koje u prevenciju ne ulažu sveobuhvatno, odnosno, ne ulažu dovoljno ili gotovo ništa. Naš zdravstveni sustav je promjenama kroz godine gotovo potpuno zanemario preventivno djelovanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Cjelovita intervencija usmjerena smanjenju broja pušača i posljedicama pušenja trebala bi sadržavati barem nekoliko koraka sustavno i dugoročno:

• osmišljene javno zdravstvene kampanje ,
• preventivne zaštitne programe (u školama i u zdravstvenom sustavu),
• programe odvikavanja od pušenja,
• zabrana reklamiranja sredstava ovisnosti,
• i tek uz sve gore navedeno, zabrane pušenja na javnim mjestima (otvorenim i zatvorenim) te uspostava nadzora poštivanja istih zabrana.

Nek tematski vezani tekstovi:

• Zašto prestati pušiti? Koji su najčešći mitovi o pušenju?
• Zatvorene terase raj za pušače
• Stroga zabrana pušenja u zatvorenim javnim prostorima?
• Prevencija, rana dijagnostika i život s tumorom