O stresu i imunitetu

Stres se može definirati kao stanje mentalne napetosti, brige i nelagode izazvano svakodnevnim poteškoćama, prijetnjama i problemima sa kojima se susrećemo

Stres je nezaobilazan aspekt života koji nekima predstavlja poticaj, a nekima teret. Postaje osobito izražen u doba ljetne sezone. Produljuje se radno vrijeme, radi se dvokratno, počinju jake ljetne vrućine, dolazi do brzih i velikih izmjena turista, a zaposlenici i poslodavci trpe dodatna opterećenja. Sa svime time se potrebno nositi na prikladan način, a u takvim je periodima sasvim normalno doživljavati određenu količinu stresa. No, svatko se sa njime drugačije nosi i postavlja se pitanje kada stres počinje negativno utjecati na naše zdravlje.

Što je uopće stres?

Možemo ga definirati kao stanje mentalne napetosti, brige i nelagode izazvano svakodnevnim poteškoćama, prijetnjama i problemima sa kojima se susrećemo, a nazivamo ih stresorima. Stresor može biti bilo kakva pojava koja uzrokuje otpuštanje hormona stresa u tijelu. To mogu biti situacije koje direktno utječu na naše tijelo poput previsoke tjelesne temperature, ozljeda, kroničnih bolesti ili boli, a mogu to biti i razne situacije i događaji kojima smo izloženi, a percipiramo ih kao prijeteće. Primjer toga je situacija kada ne možemo otići s posla, a dijete nam je kod kuće samo i bolesno. Može to, nadalje, biti i situacija javnog nastupa, duge smjene rada, pisanje ispita, prirodna katastrofa, gubitak bliske osobe i slično. Ovisno o tome percipiramo li neki događaj kao ugrožavajući za nas ili druge, doći će do aktiviranja određenih sustava u mozgu i do lučenja kemijskih spojeva u tijelu, što će dovesti i do tjelesnih reakcija kakve su npr. ubrzani srčani ritam i povišenje krvnog tlaka. Budući da svaka stanica u našem tijelu reagira na određene hormone koji se luče tijekom odgovora na stresor, ti hormoni mogu utjecati na promjene u gotovo svim stanicama i tkivima u organizmu, alarmirajući o prisutnosti stresora.

''Dobar'' i ''loš'' stres

Najveća razlika u tome utječe li stres povoljno ili nepovoljno na naš organizam ovisi o njegovu trajanju. Kratkoročni ili ''dobar'' je onaj stres koji traje od nekoliko minuta do nekoliko sati. Koristan je, jer omogućuje privremeno povećanje energije i opreza što utječe na bolje obavljanje određene aktivnosti. Primjer toga je povećanje napetosti prije ispita ili prezentiranja nekog zadatka na poslu, kad nam je potrebno više pažnje i koncentracije. Isto tako, koristi kratkoročnog stresa su vidljive u situaciji iznenadne prijetnje, kad nam se javlja reakcija ''borba ili bijeg''. Ako, recimo, začujemo iznenadnu buku, naše će se tijelo aktivirati i pripremiti nas na bijeg od buke ili suočavanje s potencijalnom prijetnjom. U tom smislu, kratkoročni stres aktivira reakcije koje nam omogućavaju preživljavanje.

Kada je stres produžen, govorimo o kroničnom ili ''lošem'' stresu. Traje po nekoliko sati svakoga dana kroz tjedne ili mjesece te može imati štetne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje. Ljudi mogu generirati i doživljavati stres čak i u odsustvu vanjskih stresora, što utječe na dugotrajnu aktivaciju fiziološkog odgovora na stres. Konstantna briga oko raznih problema koji uključuju obitelj, posao, financijsku situaciju te nekih drugih nerješivih problema utječu na održavanje stresa.

Na koji su način stres i imunitet povezani?

Imunološki sustav sastoji se od stanica, tkiva i organa čija je uloga zaštititi organizam od bolesti i drugih stranih tijela koje bi mu mogle nanijeti štetu. Kada funkcionira normalno, imunitet identificira različite prijetnje našem organizmu, kao što su bakterije, virusi i paraziti te ih razlikuje kao štetne u odnosu na zdravo tkivo organizma. Najprije se mislilo da je imunitet zaseban sustav, no danas se zna da imunitet reagira na podražaje iz drugih sustava u našem tijelu, osobito na podražaje iz živčanog i endokrinog sustava (sustava žlijezda s unutarnjim lučenjem). Posljedica toga je poticanje odgovora imuniteta na događaje koji inače utječu na živčani i endokrini sustav. Prema tome, ukoliko naš mozak prepozna po nas stresnu situaciju, taj će podražaj utjecati i na imunitet putem drugih sustava u organizmu.

Koči li stres normalno funkcioniranje imuniteta?

Prije se smatralo da stresne situacije dovode do suzbijanja rada imuniteta, ali su istraživanja pokazala da to nije uvijek tako. Gledajući iz evolucijske perspektive, suzbijanje rada imuniteta pod stresnim situacijama nije adaptivan odgovor, budući je stres sastavni dio života svakog živog bića, a dobro nošenje s njime je preduvjet uspješnom preživljavanju. S obzirom na to, naš organizam se razvio na način da, kada percipiramo određeni stresor, naš mozak aktivira reakcije koje potiču preživljavanje. Budući  stresne situacije mogu dovesti do ozljeda i oslabljivanja rada organizma, tijelo je ''naučilo'' pojačati rad imuniteta kao odgovor na izazove (moguće ozljede i infekcije) koji bi se mogli javiti u takvim situacijama. Aktivacija imunološkog sustava može biti od kritične važnosti da bismo se mogli nositi sa zahtjevima stresne situacije, osobito ukoliko neki događaj može rezultirati ozljedama i infekcijama. Unatoč današnjoj pojačanom izloženosti situacijama psihološkog stresa, naše je tijelo zadržalo jednaku aktivaciju imuniteta, kako bi se čim bolje opskrbili alatima za suočavanje sa stresorima. Unatoč ovim spoznajama, čini se kako stres ipak u određenim okolnostima može dovesti do suzbijanja rada imuniteta.

Kada stres negativno utječe na imunitet?

Generalno je ustanovljeno da je jedan od bitnih faktora koji utječe na rad imuniteta već spomenuto vremensko trajanje doživljavanja stresora kojima smo izloženi. Razna istraživanja ukazala su da kronični ili dugotrajni stres mogu dovesti do niza loših posljedica po naše zdravlje. Mnoge od ovih štetnih posljedica odvijaju se putem utjecaja stresa na naš imunološki sustav. Kronični stres dovodi do suzbijanja rada imunološkog sustava ili do njegove disregulacije, što utječe na iscrpljenost organizma i podložnost bolestima. Tako na primjer traumatska iskustva iz prošlosti kao mogući uzrok kroničnog stresa mogu štetno utjecati na funkciju imunološkog sustava zbog njihovih dugotrajnih kognitivnih i emocionalnih posljedica. Za razliku od toga, istraživanja na ljudima i životinjama pokazala su da kratkoročni stres utječe na aktiviranje adaptivnih imunoloških odgovora. Tijekom kratkoročnog stresa aktivirani su razni tjelesni sustavi kako bi nam dali dodatnu energiju i kapacitete za suočavanje ili nošenje s izvorom stresa te potencijalni bijeg.

Važno je napomenuti da postoje velike individualne razlike u doživljavanju i nošenju sa stresom. Treba imati na umu da svaka osoba na drugačiji način može reagirati na stresne događaje zbog vlastitih kapaciteta i raznih vanjskih i unutarnjih faktora koji utječu na vezu stres-imunitet (npr. dob, spol, genetika, cirkadijurni dnevni ritmovi i sl.). Veliku ulogu igra i naše tumačenje određene situacije te prisutnost negativnih misli o toj situaciji koje se mogu javljati i kada stresor više nije prisutan. Ove razlike utječu na to koliko će se izlučiti hormona vezanih uz stres te koliki će biti period tijekom kojeg su nivoi tih hormona povišeni.

Na koji način možemo minimalizirati stres i održavati ''zonu odmora''?

Zona odmora predstavlja stanje kada stresa nema ili je on nizak. Kada će se organizam i kako efikasno vratiti u zonu odmora nakon izloženosti stresnom događaju, ovisi o psihološkoj i fizičkoj otpornosti pojedinca. Za nekoga taj period može trajati dulje, a za nekoga kraće. Da bismo bili čim zdraviji, potrebno je pojačati naše kapacitete za nošenje sa stresom, maksimalizirati zonu odmaranja i minimalizirati loš, dugotrajan stres. Pojačavanje kapaciteta za nošenje sa stresom i maksimaliziranje zone odmaranja možemo postići na više načina - održavanjem kvalitetnog spavanja, zdravom prehranom, sudjelovanjem u nekim aktivnostima kao što su šetnje u prirodi, meditiranje, odlazak na kupanje u ljetnim periodima, crtanje, bavljenje jogom, plesom, glazbom tj. bavljenjem onim aktivnostima koje odgovaraju našim preferencijama i interesima i koje nas zadovoljavaju. Također je vrlo bitna i dobra tjelesna aktivnost. Proces vježbanja, ukoliko je trening nešto jačeg intenziteta, predstavlja svojevrsnu stresnu reakciju po naš organizam. Kod jačih vježbi možemo osjećati iscrpljenost i bol u mišićima, što je fiziološki stresor. Obzirom na to, na ovu će se reakciju organizma javljati reakcije imuniteta kao u situacijama kratkoročnog stresa. Prednost fizičke aktivnosti jačeg intenziteta u ovom smislu jest ta što reakciju imuniteta drži očuvanom. Prema tome, na ovo se može gledati i kao na  svojevrsnu vježbu za imunitet i održavanje reakcije imunološkog sustava ''u formi''. Osim toga, zbog lučenja određenih hormona, redovita fizička aktivnost jačeg intenziteta dobar je način za nošenje sa stresom i smanjivanje simptoma anksioznosti.

Nadalje, osjećaj potpore od važnih drugih i suosjećanje prema sebi i drugima predstavljaju psihosocijalne faktore koji djeluju na lakše nošenje sa stresom. Istraživanja ukazuju na pozitivan utjecaj dobrih prijateljskih odnosa u stresnim situacijama. Čak i nekoliko dobrih prijatelja može nam pomoći da se osjećamo povezano s drugima i davati nam snagu. Društvene veze mogu indirektno pojačati imunitet, jer nas važni drugi u stresnim situacijama mogu poticati na zdrava ponašanja tj. da redovito jedemo, vježbamo i spavamo. Također, komunikacija s dobrim prijateljima nam pomaže da barem dio briga verbaliziramo i na neki ih način ''izbacimo'' iz sebe.

Što učiniti sa stresom tijekom ljetne sezone rada?

Sezonski ljetni rad za sobom često puta povlači dvostruke smjene, prekovremene, i kasnonoćni rad. Dugotrajna izloženost ovakvom stresu može dovesti do tzv. sagorijevanja na poslu tj. pojavu jake napetosti i gubitka energije. Laički rečeno, javlja se osjećaj da ne možemo više tako nastaviti i da bi najradije pustili sve i maknuli se s posla. Bitno si je osvijestiti da ljetni sezonski rad sa sobom nosi određenu dozu stresa, podsjećati se zbog čega to radimo, koji nam je cilj te si unaprijed isplanirati na koji način najbolje odvojiti vrijeme za sebe i baviti se onim aktivnostima koje će nas relaksirati. Npr. ukoliko radimo dvokratno, napraviti plan što ćemo raditi u slobodno vrijeme između smjena. Hoćemo li otići sami na plažu ili provesti vrijeme s obitelji, odraditi trening, čitati knjigu ili provesti na kavi s prijateljima. Bitno je izabrati aktivnost koja će nam najbolje odgovarati i nastojati ju što više uključiti u svoj raspored – tj. pronaći vremena za sebe!

Nadalje, bitna stvar je imati dobru socijalnu okolinu na radnome mjestu. Međusobno razumjevanje, podrška od strane drugih i humor tijekom ljetnog rada mogu biti dobar način otpuštanja stresa. Mogućnost pristupanja stresnim situacijama na poslu na humorističan način i uz šalu s ostalim kolegama može pomoći da barem dio frustracija izbacimo iz sebe i da lakše prihvatimo te situacije. Prema tome, dobra suradnja u kolektivu i međusobno razumijevanje od velike su važnost tijekom sezonskog ubrzanog rada.

Naposlijetku se može zaključiti da su zdrav odnos prema vlastitom tijelu te dobre socijalne veze svakako faktori koji mogu utjecati na smanjenje stresa i poticati bolji imunitet!

Napisao: Adrian Štark, psiholog Zdravog grada Poreč