Istarski med na pragu prekogranične zaštite

Snimio: Nikola CVITAN

U pazinskom sjedištu županijskog Odjela za poljoprivredu predstavnici četiriju pčelarskih udruga iz hrvatske i slovenske Istre, Liburnije te istarskih kvarnerskih otoka, potpisali su Pismo namjere o zajedničkoj prekograničnoj zaštiti oznakom izvornosti "Istarski med - Istrski med" za med koji se proizvodi na području Istarske županije, slovenske Istre, Liburnije, te otoka Cresa i Lošinja. U ime Pčelarske udruge Lipa iz Pazina pismo je potpisao njen predsjednik Ranko Anđelini, za Pčelarsku udrugu Kuš Cres - Mali Lošinj potpisnik je predsjednik Mladen Dragoslavić, u ime Pčelarske udruge Učka iz Opatije potpisao je predsjednik Robert Kos, dok je u ime Obalnog čebelarskog društva Koper potpisnik ovog dokumenta predsjednik udruge Milan Brčin.

Ovim pismom namjere sve četiri zainteresirane strane (ili formalno dvije: hrvatska i slovenska) potvrđuju da su usuglasili i prihvatili zajedničku specifikaciju za zaštitu istarskog meda, te se obvezuju da će, kao nositelji zahtjeva za zaštitu naziva Istarski med - Istrski med, tu specifikaciju dostaviti ministarstvima poljoprivrede Hrvatske i Slovenije u roku od 60 dana, kako bi se proveo službeni postupak zaštite najprije na nacionalnoj razini - istarskog meda u Hrvatskoj, te istrskog meda u Sloveniji - a zatim podnio zajednički zahtjev Bruxellesu za zaštitu istarskog-istrskog meda europskom oznakom izvornosti.

Time je najsloženiji dio procedure prekogranične zaštite istarskog meda u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre dovršen na način sličan kao što je to bilo kod hrvatsko-slovenske zaštite istarskog pršuta, samo što je u ovom slučaju preskočena, zapravo izbjegnuta, mogućnost usporavanja postupka zbog prigovora jedne od zainteresiranih strana. Sad su na potezu ministarstva poljoprivrede obiju zemalja, koja moraju provesti proceduru zaštite istarskog meda oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, da bi se i formalno mogao u Bruxelles uputiti zahtjev za zaštitu oznakom izvornosti na europskoj razini.

U usuglašenoj specifikaciji precizno je navedeno područje proizvodnje, a na popisu vrsta meda koje će se zaštititi nazivom "Istarski med" u Hrvatskoj odnosno "Istrski med" u Sloveniji navedeni su medovi od bagrema, kadulje, kestena, lipe, primorskog vrijeska, cvjetni med i bjelogorični medljikovac. Specifikacijom se propisuje da se med mora i pakirati unutar područja proizvodnje, dakle nakon stupanja zaštite na snagu, neće biti moguće da netko izvan Istre nazivom "Istarski med" nazove med koji je kupio od nekog istarskog proizvođača u rinfuzi, a pakirao ga, primjerice, u Zagrebu. Navedeni su i kemijski odnosno organoleptički parametri za svih sedam vrsta meda i pravila kojih se treba pridržavati u proizvodnji (primjerice, pčele se ne smije dohranjivati u vremenu dok nose med), te niz drugih odredbi kojima je cilj očuvanje posebnih svojstava i kvalitete meda koji se tradicionalno proizvodi na ovom području.

Sljedeće vijesti koje treba očekivati u daljoj proceduri zaštite istarskog meda su rješenja hrvatskog i slovenskog ministarstva poljoprivrede o zaštiti oznakomizvornosti istarskog odnosno istrskog meda na nacionalnoj razini u obje države. (D. ŠIŠOVIĆ)