Giovanni Sponza: Novi Zakon o OPG-ovima bolji od prethodnog, ali pun administrativnih barijera

Hrvatski sabor raspravio je Prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koji je IDS-ov saborski zastupnik Giovanni Sponza ocijenio boljim od postojećeg. Ipak, Sponza je ukazao i na njegove nedorečenosti i neusklađenosti te je pozdravio što će se o njemu raspravljati u dva čitanja.

-Novim zakonom uvodi se nekoliko novina koje pojednostavljuju rad OPG-ova, poput povremenog rada članova obitelji, ustanovio je IDS-ov zastupnik, te ocijenio da je to „dobar prvi korak koji će omogućiti da se OPG-ovi razlikuju od ostalih gospodarskih subjekata te će pomoći uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda“.

Sponza je upozorio i na problem uvođenja dodatnih administrativnih barijera te na nekoliko nedorečenosti i neusklađenosti. To se prije svega odnosi na članak 18. koji ide za tim da se prilikom registracije i obilježavanja OPG izjednači s tvrtkom, čime bi se uvelo i plaćanje poreza na tvrtku.

-OPG-ovi bi time morali mijenjati svoje nazive i sukladno tome table, pečate i različite dokumente, što je svakako još jedan nepotreban namet, tvrdi Sponza. Komentirao je i članak 22. koji definira da dvije ili više fizičkih osoba koje su obiteljski povezane, a ne žive u istom obiteljskom kućanstvu, radi učinkovitijeg obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu osnovati zajednički OPG.

-Ovim člankom puno se bolje definiraju slučajevi koji se zaista u praksi mogu dogoditi. Međutim, propušteno je definirati još jednu čestu pojavu iz realnog života. Naime, mnogo OPG-ova je osnovano od strane obiteljski povezanih osoba koje su živjele u istom kućanstvu, ali su se zbog promjena u životu - na primjer zbog ulaska u brak - preselili na drugu adresu i nisu više članovi istog kućanstva, ali i dalje rade na gospodarstvu i dalje su članovi gospodarstva sa svim pravima i obvezama, kazao je IDS-ov zastupnik i dodao da bi „ovaj zakon trebao omogućiti da i te osobe mogu svoj status, to jest adresu, promijeniti u agenciji bez da gube status člana kućanstva koji ovim zakonom definira neka vrlo važna prava i obveze“.

U vezi nedorečenosti zakona, Sponza je napomenuo da iz njega nije vidljivo kako se tretira prodaja vlastitih proizvoda kroz ugostiteljsku ponudu na OPG-u, a koji je u biti zamišljen da bi se poljoprivredni proizvod prodao na vlastitom imanju direktno na stolu, što omogućuje da dobijemo svježu namirnicu koja je pod kontrolom.

-Svaka daljnja evidencija od onih postojećih nepotrebno je administriranje u procesu i treba se ukloniti iz zakona. Stoga je naš prijedlog da OPG koji se na svojem imanju bavi i ugostiteljskom ponudom kao dopunskom djelatnošću, te je upisan u upisnik prometovanja hranom pri ministarstvu zdravstva i stavlja u promet vlastite namirnice, nije dužan voditi evidenciju iz čl. 27. stavaka 4. i 5. zakona, veli Sponza. Nadalje, problem je i u popisu dopunskih djelatnosti koje OPG može obavljati koji je sastavni dio zakona. U popisu se navodi da se proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u može obavljati iz „pretežito vlastite proizvodnje uz kupnju dijela sirovine od drugih poljoprivrednih gospodarstava, sukladno posebnim propisima o hrani“, što po mišljenju IDS-ova zastupnika „predstavlja limitirajući faktor za sve one uspješne OPG-ove koji trenutno plasiraju svoje proizvode, te veći dio proizvodnje ostvaruju otkupom od malih lokalnih OPG-ova“.

-Vjerujem da predlagatelju nije u interesu da navedeni uspješni OPG-ovi smanje proizvodnju i otkup, te samim time stvore tržišne viškove koje je nemoguće plasirati na tržište. Stoga tražimo da se ova limitirajuća odredba izbriše iz konačnog prijedloga Zakona, zaključio je Giovanni Sponza. (dp)