Mjesec borbe protiv ovisnosti: O alkoholizmu kao najvećem javnozdravstvenom problemu u zapadnoj Europi

U tijeku smo Mjeseca borbe protiv ovisnosti kada treba još jednom istaknuti da je alkoholizam u zapadnoj Europi najveći javnozdravstveni problem iz sfere ovisnosti, jer je vezan uz čitav niz tjelesnih i psihičkih teškoća, razara čitave obitelji, a u kontekstu ranog pijenja mladih jedan je od najvećih rizika tijekom odrastanja. Nažalost, Hrvatska je već godinama na neslavnom europskom vrhu po konzumaciji alkohola! Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se do 15. prosinca, pa iz Zdravog grada Poreč poručuju kako bi željeli senzibilizirali ukupnu javnost na ovaj ozbiljan problem u čijem suzbijanju je važno da sudjeluju svi društveni sustavi.

Alkoholizam je bolest koja može zadesiti svakoga od nas, bez iznimke. To je psihički poremećaj koji dovodi do brojnih patoloških procesa i mijenja način na koji mozak funkcionira. Kad popijemo piće, ono dospijeva u želudac i preko sluzokože želuca ulazi u krvotok. Krv ga prenosi kroz organizam u sve organe i dijelove tijela. Iz svega ovoga jasno je da dugotrajna konzumacija alkohola izaziva brojna oštećenja unutar čitavog organizma kao primjerice živčanog sustava, iz čega proizlazi odumiranje moždanih stanica u kori mozga te posljedično moralno, umno propadanje, promjena osobnosti, nekritičnost i zaboravljivost. Uzrokuje i oštećenje malog mozga, tj. smetnje ravnoteže i drhtanja prstiju, zatim oštećenje perifernih živaca (nesiguran hod, paraliza), alkoholnu epilepsiju, karijes, paradentozu, oštećenje srčano-žilnog i probavnog sustava. Posljedice su i psihički poremećaji - promjene raspoloženja, depresija, delirium tremens-psihomotorni nemir, strah, potpuna dezorijentacija u vremenu i prostoru te karakteristične halucinacije sitnih životinjica ili insekata, patološka ljubomora i drugo. Stavovi prema pijenju formiraju se već u djetinjstvu i ranoj adolescenciji i to vrlo često po modelu identifikacije s najbližima. Alkoholizam kao takav obiteljska je bolest. Na žalost kod nas se stoljećima gradi se pozitivan odnos prema konzumaciji alkohola i tolerantan odnos spram „neupadljivih alkoholičara“, tzv. funkcionalnih alkoholičara (ljudi koji radno i obiteljski sasvim zadovoljavajuće funkcioniraju i koje okolina ne percipira kao alkoholičare već kao ljude koji si vole popiti).

Što je toliko privlačno u alkoholu?

Alkohol utječe na način da „ruši“ unutarnje kočnice i u malim količinama, stvara osjećaj opuštenosti i gubitak sramežljivosti. Takvo psihičko stanje potiče druželjubivost i olakšava bliskost s drugim ljudima. Isto tako alkohol oslobađa od osjećaja umora, iscrpljenosti, dosade te dovodi osobu u ugodna emocionalna stanja. Povećanjem promila, do određene granice, euforija raste i stvara osjećaj svemoći i slobode, kao i osjećaj da se sve može postići s lakoćom. Opijena osoba vrlo brzo prihvaća uljepšanu i idealiziranu sliku samoga sebe. Tko to jednom doživi nakon otrežnjenja i ružnog suočavanja s realitetom, ima potrebu ponoviti isti osjećaj lažne svemoći. Žudnja da se osjeti učinak nalik prvotnome sve je veća. Kao i kod svake druge ovisnosti, tako i u slučaju alkohola tolerancija brzo raste i potrebne su sve veće količine za isti učinak. S druge strane željeno je djelovanje alkohola sve kraće i sve manje nalik prvotnome. Pijanstvo „oslobađa“ osobu od vlastitih obaveza i odgovornosti, „oslobađa“ identitet od društvenih uloga tako da čitava okolina ispašta kako bi alkoholičaru nakratko bilo lijepo.

Kako prepoznati je li osoba ovisna o alkoholu?

Kaže se da je osoba ovisna o alkoholu kada se uočava pojava sljedećih simptoma - nesavladiva žudnja za konzumiranjem alkoholnog pića, gubitak kontrole, tj. nemogućnost prestanka pijenja alkohola kad se jednom započne (alkoholičar ne može popiti čašu pića i stati, već se nastavlja opijati), zatim porast tolerancije, tj. potreba za sve većom količinom alkohola kako bi se postigao isti učinak, zanemarivanje svakodnevnih obaveza, obitelji, prijatelja i posla. Znakovi fizičke ovisnosti (apstinencijske krize) kod prestanka pijenja su drhtanje ruku, znojenje, mučnina i drugo.

Mladi i alkohol

Za razliku od odraslih, mladi piju rjeđe, ali gotovo uvijek s namjerom da se napiju. Njihov svjetonazor ne prepoznaje objektivne rizike, a u alkoholu vide mogućnost koja im donosi opuštenost i potiče spontanost. S obzirom da je nemoguće potpuno predvidjeti kako alkohol utječe na um i tijelo, njegova konzumacija osobito je rizična za tinejdžere kojima nedostaju vještine prosudbe i suočavanja sa stresom vezanog uz konzumaciju alkohola. Važno je znati da kod tinejdžera ne govorimo o alkoholizmu, već o zloupotrebi alkohola i rizicima ranog pijenja. Dugoročne posljedice zloupotrebe alkohola u tinejdžerskoj dobi veoma su razorne, budući je to dob intenzivnog rasta i razvoja. Osobita opasnost leži u tome što je ovo period intenzivnog razvoja čeonog režnja mozga. Čeoni režanj zadužen je za planiranje, rasuđivanje, rješavanje problema, prepoznavanje i upravljanje emocijama i socijalnim vještinama. Mozak tinejdžera ne samo što nije ni blizu zrelosti, već siva i bijela masa prolaze kroz velike strukturalne promjene dugo nakon puberteta. Stoga konzumacija alkohola tijekom ovog osjetljivog razdoblja razvoja moždane kore ostavlja trajne i teške posljedice u funkcioniranju osobe u budućnosti. Uz dugoročne posljedice konzumacije alkohola postoje i mnoge kratkoročne kao što su promjena raspoloženja. Alkohol je depresor središnjeg živčanog sustava i kao takav stvara osjećaj otupjelosti i bezvoljnosti, nemiran san, trovanje alkoholom s opasnim posljedicama, lošiji uspjeh u školi, distorzirana (iskrivljena) percepciju i koordinaciju, te neadekvatnu prosudbu koja može dovesti do nezgoda, problema sa zakonom i ostalih oblika rizičnog ponašanja (npr. neželjena trudnoća, konzumacija ostalih opojnih sredstava, prometni prekršaji i nesreće).

Jesmo li licemjerni spram vlastite djece?

Mnogi roditelji nisu sigurni kada i kako razgovarati s vlastitom djecom o temi kao što je alkohol. Pojedini roditelji misle da o tome i ne treba govoriti ukoliko je sve u redu iz straha da sam razgovor ne postane okidač pijenja. Međutim nismo svjesni činjenice da im šaljemo poruku i samim ponašanjem kao i izbjegavanjem same teme. Konzumirajući ga zapravo „pričamo o njemu“ i kada ne pričamo. Alkohol je sveprisutan, a roditeljski je dom uvijek prvo mjesto iz kojega proizlazi navika i kultura pijenja. Naravno da problem svojom kompleksnošću nadilazi granice obiteljskoga doma, no činjenice ipak govore da je nedostatak obiteljskoga nadzora ključni razlog zbog kojega mladi neumjereno piju.

Djeca i sama navode da su prvo alkoholno piće kušali kod kuće u roditeljskom domu. Upravo je iz tog razloga roditelj dužan razgovarati s djecom o alkoholu. Nikada nije prerano započeti razgovor o toj temi samim time što i sama djeca postavljaju mnogobrojna pitanja i često pokazuju interes vezan uz alkohol. Naravno da pokazuju interes poglavito ukoliko se pred vama našla čaša alkohola. Zanima ih kakvo je to piće koje pijete, kakvog je mirisa i okusa. Vi ste im važni pa tako sve što vi činite njima je važno, od najranijih nogu. Jednako je tako važno i da odgovorite na njihova pitanja jer time šaljete jasnu poruku da su pitanja dobrodošla. Postepeno, u više navrata, razgovarajte s djecom o toj temi. Zajedno postavite granice i pravila koja želite da vaša djeca poštuju. Tako ćete postaviti dobre temelje za tinejdžerske dane.

Iako tinejdžeri vole kršiti pravila, oni ih s druge strane, na svoj način, traže i trebaju jer su to okviri koji im pružaju osjećaj sigurnosti. Svi dokazi idu u smjeru koji pokazuje da obitelji unutar kojih postoje jasna pravila o pijenju, (ali i posljedice u slučaju kršenja tih pravila) iznjedre djecu koja imaju zdrav stav prema alkoholu. Kako u toj dobi kreću i prvi izlasci a utjecaj vršnjaka je sve veći, evo nekoliko smjernica koje vam mogu pripomoći u razgovoru s vašim tinejdžerom.

Prije nego započnete razgovor, uzmite si malo vremena sami sa sobom. Razmislite što vam je važno da vaše dijete shvati, razmislite o vlastitom iskustvu i stavu koji i vi sami imate prema alkoholu. Vi najbolje poznajete vlastito dijete, stoga uzmite u obzir njegove/njezine moguće reakcije i pripremite se kako biste na njih mogli primjereno reagirati. Ukoliko ste i sami povremeno prekomjerno popili, navedite posljedice koje ste uslijed toga imali. Ukoliko pak ne konzumirate alkohol, uputite ih u to kako ste uspjeli odoljeti pritisku vršnjaka, što vas je motiviralo i pomoglo vam u tome. Pitajte svojeg tinejdžera što zna o alkoholu i što misli o tome zašto mladi danas toliko piju. Pažljivo slušajte i nemojte prekidati jer će se na taj način vaš tinejdžer osjećati prihvaćenim. Njezino/njegovo razmišljanje o alkoholu bit će za vas dobar uvod koji će vam pokazati u kojem smjeru voditi razgovor.

Kontrolirajte vlastite emocije ukoliko čujete stvari koje vam se ne sviđaju. Umjesto toga osvijestite emocije i usmjerite ih na konstruktivan način. Iznesite par kratkih i jasnih činjenica o štetnosti alkohola i posljedicama ranog pijenja. Zajedno utvrdite razloge zbog kojih nije dobro piti (npr. opadanje školskog uspjeha, lošiji rezultati u sportu –ukoliko se vaše dijete bavi nekim od sportova i slično). Razgovarajte o načinu na koje vaše dijete može odbiti alkoholno piće u vlastitome društvu, a da se pritom ne osjeća odbačenim, savjetovala je psihologinja mr. sc. Sandra Milotti Ašpan iz Zdravog grada. (dp)