Izvještaj o aktivnostima Zelene Istre u ožujku 2005.

(Izvor:zelena-istra/Mx)Link
IZVJEŠTAJ O AKTIVNOSTIMA ZELENE ISTRE U OŽUJKU 2005.


VELJAČA/OŽUJAK - KREATIVNE EKO RADIONICE ZA DJECU

Od veljače ove godine ponovo smo započeli s eko-radionicama za djecu, ovoga puta u Dječjem domu u Puli. Aktivistice Zelene Istre već su održale pet nedjeljnih radionica tijekom kojih se polaznici kroz igru i likovno izražavanje upoznaju sa četiri teme, more, otpad, vode i šume. Radionice će se nastaviti sve do kraja kolovoza, do kada su planirana i četiri edukativna izleta, pulskom vodovodu, pročistaču otpadnih voda na Valkanama, poduzeću za sakupljanje korisnog otpada i akvariju. Za sve aktivnosti dobili smo potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. (Iva Tripović)

1.3. - ZAŠTO I KAKO OSNOVATI MJESNIH ODBOR (U ROVINJU)

U Rovinju smo organizirali predavanje "Koja je uloga mjesnih odbora u donošenju važnih odluka na lokalnom nivou". Predavanje je rezultat rada na projektu "Zelena agenda Rovinja", čijim je planom aktivnosti za 2005. godinu predviđeno osnivanje još uvijek nepostojećih mjesnih odbora. O zakonom predviđenom djelokrugu aktivnosti mjesnih odbora govorila je gđa. Sarvan iz nadležnog odjela Istarske županije. Nakon toga je g. Bajok, aktivist Gong-a i predsjednik Mjesnog odbora Ičići, održao vrlo zanimljivo predavanje o svojim iskustvima u radu mjesnog odbora, o mogućnostima, poteškoćama, uspjesima i neuspjesima, zaključivši kako je njihovo osnivanje i aktivnost najučinkovitije sredstvo za promicanje interesa i rješavanje lokalnih problema. U diskusiji, koja je uslijedila i u kojoj je sudjelovala i predstavnica Grada Rovinja, svi su se složili da sve zakonske pretpostavke za osnivanje mjesnih odbora u Rovinju postoje, te da je potrebna ili inicijativa građana ili Grada. No, da bi građani shvatili ulogu i značaj mjesnih odbora, poželjno bi bilo provesti kampanju edukacije - a za to bi se ipak trebao pobrinuti Grad. (Vesna Petrović, Dušica Radojčić)

10.-12.3.- SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJI O STRATEGIJI ODRŽIVOG RAZVOJA MEDITERANA

Predstavnica Zelene Istre sudjelovala je na Konferenciji o strategiji održivog razvoja Mediterana u Rimu od 10. do 12. ožujka. Četrdesetak sudionika, većinom predstavnika civilnog društva iz svih mediteranskih zemalja, razmjenjivalo je mišljenja o načinu ostvarenja ekonomskog razvoja i jednakosti među svim državama regije uz očuvanje okoliša, šo je moguće jedino valorizacijom lokalnih vrijednosti i resursa, poštivanjem različitosti, suradnjom umjesto natjecanjem, zamjenom potrošačkih navika novim, odgovornim djelovanjem u svim sektorima. U tome moraju sudjelovati kako državne politike tako i civilno društvo, jer zalaganje za održivi razvoj ne može biti stvar izbora već je neminovnost opstanka. Iznimna kulturna, prirodna i ljudska bogatstva koja Mediteran ima, neprocjenjive su vrijednosti za cijeli svijet...
Dovršena Strategija održivog razvoja Mediterana (MSSD) bit će predana na usvajanje Predsjedničkoj konferenciji mediteranskih zemalja koja će se održati u studenom 2005.g. u Barceloni. U stvaranju Strategije osim UNEP-a i civilnog društva sudjeluju predstavnici vlada svih Mediteranskih zemalja. (Milena Radošević)

10. - 11.3. - ZELENA ISTRA ZAINTERESIRANA ZA POPIS I MONITORING SLATKOVODNIH STANIŠTA U ISTRI

Državni zavod za zaštitu prirode organizirao je seminar pod nazivom “Monitoring bioraznolikosti”, na kojem je sudjelovao i predstavnik Zelene Istre. Pod temom “Uspostava Nacionalnog sustava monitoringa bioraznolikosti (NSMB)″ održana su predavanja predstavnika HAZU, Hrvatskih šuma kao i slovenskih kolega s iskustvima u izradi programa “Natura 2000”. Predstavljene su i mnoge škole, znanstvenici, NVO-i, Javne ustanove, lovačka društva, studenti i dr. koji bi svojim djelovanjima mogli doprinijeti uspostavi sustava monitoringa na nacionalnoj razini. Predstavnik Zelene Istre je u pisanom obliku dostavio interes udruge na daljem radu popisa i monitoringa slatkovodnih staništa u Istri budući da “Natura 2000” u Direktivi o habitatima prepoznaje lokve kao staništa od posebnog značaja. (Nediljko Landeka)

18.3. - ODRŽANA 4. SJEDNICA SAVJETA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA RH

Na 4. sjednici SZRCD održanoj u Zagrebu raspravljalo se o načinima i terminima što ranijeg donošenja Strategije za razvoj civilnog društva, koja je ključni dokument za pristupanje fondovima Europske unije za potporu civilnom društvu, te o zakonima koji su u procesu donošenja a odnose se na civilni sektor. Istaknuto je, uz ostalo, da će se uskoro u javnu raspravu poslati prijedlog zakona o zakladama, a izražena je potreba intenzivnijeg poticanja usklađivanja Zakona o PDV-u s okolnostima rada udruga, prvenstveno ukidanja odredaba kojima se onemogućuje da se strane donacije oslobodi od PDV-a. Zaključeno je da se zatraže informacije o priljevu i rasporedu sredstava namijenjenih financiranju udruga od strane tijela državne uprave te da se raspravljalo i o aktualnoj polemici o procedurama dodjele sredstava od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Članica Zelene Istre u Savjetu za razvoj civilnog društva predstavlja okolišni sektor (Zeleni forum). (Dušica Radojčić)

18.3. - ZATRAŽENO FINANCIRANJE ZA 4 NOVA PROJEKTA ZELENE ISTRE

Europskoj uniji smo, zajedno s još dvije slovenske okolišne organizacije, podnijeli zahtjev za financiranjem projekta “Mobiliziranje pograničnih regija Slovenije i Hrvatske za korištenje koncepta 4R+3E u gospodarenju otpadom”. Na natječaj Ministarstva zaštite okoliša kandidirali smo 3 projekta: “Promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i uštede energije”, “Poučna staza prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti zaštićenog krajobraza Donjeg Kamenjaka i medulinskog arhipelaga” i “Realizacija prvog reciklažnog dvorišta u maloj općini u Istri” (Radojčić, Radošević, Ugussi, Vukman)

24.-26.3. - DOKUMENTARAC ZELENE ISTRE OSVOJIO 3. MJESTO NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU PODVODNE FOTOGRAFIJE NA CIPRU

Na Cipru je od 24.-26. ožujka održan 1. Međunarodni festival podvodne fotografije i filma istočnog Sredozemlja, na kojem su prikazani podvodni filmovi iz čitave Europe, ali i Australije i Japana. U konkurenciji od 35 filmova, podvodni dokumentarac Zelene Istre “Spasimo livade posidonije – riznice biološke raznolikosti Jadrana” osvojio je 3. mjesto u kategoriji profesionalnog dokumentarnog filma. Za vrijeme trajanja festivala osnovana je i Mreža europskih festivala podvodne fotografije i filma (The European Underwater Images Festivals Assotiation – EUIFA). Predstavnica Zelene Istre sudjelovala je kao promatrač u procesu usvajanja statuta i osnivanja mreže. (Barbara Mikac)

Izvještaj sa Zelenog telefona za 3/2005.

Tijekom ožujka na Zeleni telefon primljeno je 15 prijava: otpad: 5, životinje: 1, zrak: 1, zelene površine: 4, šume: 1, buka: 1, vode: 2.

I PUT OD TISUĆU MILJA POČINJE PRVIM KORAKOM

*”Ispred zgrade Croatia osiguranja u centru Pule režu se trideset metara visoki jablani!” - dojavila nam je jedna zaposlenica u toj zgradi. Otkrili smo da stabla siječe Herculanea uz pomoć pulskih vatrogasaca. Prema riječima Drage Rajka iz Herculanee, stabla su posječena prema nalogu Grada Pule jer su bila “suha i trula” i predstavljala opasnost za prolaznike i materijalna dobra. “Hoće li se na tom mjestu onda zasaditi nova?” - pitale su sve oči uprte u prizor sudnjeg dana za jablane. Odgovor na to pitanje od gradskog Upravnog odjela za prostorno uređenje nismo uspjeli usmeno dobiti. U prethodnim razgovorima nam je voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša, gđa. Vesna Dukić, dala objašnjenje da u gradskom proračunu postoji stavka za održavanje zelenih površina, pa tako i za sadnju novih stabala, no ta su sredstva nedostatna za zamjenske sadnje. Osim posebne proračunske stavke za održavanje zelenih površina postoji i poseban Fond za zelene površine u koji podnositelji zahtjeva za sječom stabala moraju uplatiti naknadu za zamjensku sadnju. Međutim, prema njenim riječima, sredstva fonda se ne koriste za sadnju novih stabala, nego Grad prikupljenim znatnim sredstvima namjerava financirati uređenje jedne nove zelene površine, npr. poljane na Verudi između Zdravstvene stanice i Doma sportova. Ali, ponovo mi pitamo – što je sa zamjenskom sadnjom, što je s obnavljanjem drvoreda?!? Dobivamo odgovor da “nije problem posaditi jedno stablo”...e pa kad nije, počnimo od tog jednog!!

Ponukani nemilosrđem prema plućima našeg grada u ožujku smo od Grada zatražili statističke podatke o:

broju stabala koja su srušena temeljem izdanih dozvola u 2004.g.,, broju posađenih stabala po nalogu Grada Pule u 2004.g. i vrsti stabla koja je najčešće sađena, lokacijama na kojima su mlada stabla sađena, broju ilegalno posječenih stabala, tj. iznos naplaćenih kazni za sječu bez dozvole Grada. Očekujemo odgovor.

SANIRANI ILEGALNI DEPONIJ NA VERUDI PORAT (?)

*Sredinom ožujka primijećen je odvoz materijala sa ilegalnog deponija na Verudi porat, uz pulsku zaobilaznicu, a koji se nalazi na zemljištu u vlasništvu MORH-a. Na ovaj smo problem u turističkom dijelu grada već više puta upozoravali, no od Grada smo uvijek dobivali odgovore da je nemoguće nešto poduzeti zbog neriješenih vlasničkih odnosa. Stoga smo Grad upitali o kakvim se radovima točno radi i od Odsjeka za zaštitu okoliša dobili usmeni odgovor da se radi o sanaciji terena. Detaljne informacije o kakvoj se sanaciji radi, gdje se otpadni materijal odvozi i da li je Grad riješio imovinske odnose sa MORH-om, zatražili smo pismenim putem, no još nismo primili odgovor.

*Tijekom ožujka smo imali i više upita o proljetnoj rezidbi drvoreda u Puli i okolici, kojom su sva stabla ostala potpuno bez krošnje. Obzirom da nije prvi put da smo svjedoci takvom načinu orezivanja, upitali smo nekoliko pulskih stručnjaka što misle o tome i bi li se orezivanje moglo izvršiti drugačije, da se barem dio krošnje sačuva. Dobili smo različite odgovore, od onih “ovako je najpraktičnije i najisplatljivijie” do onih “naravno da se može drugačije”. Potpuno rezanje krošnje potiče izbacivanje novih, zdravih mladica iz pupova, tako se mogućnost bolesti svodi na minimum – ali se i obaveza brige za stablo svodi na minimum, tj. manje posla oko njih. S druge strane, djelomično rezanje krošnji i uklanjanje samo starih grana ostavlja ugodan hlad u ljetnim mjesecima i estetsku vrijednost zelenila u centru grada – a za što o stablima treba voditi više brige, češće ih kontrolirati, rezati s vremena na vrijeme samo stare grane, tj. više posla oko njih. Zaključili smo da pulski stručnjaci očito smatraju prvi način najboljim, a kako bismo ih pokušali uvjeriti u suprotno pronaći ćemo konkretan primjer kako se to radi u nekom drugom gradu, možda uspijemo sljedećeg proljeća spasiti druga stabla od iste sudbine.

*Početkom ožujka ispred hotela Medulin u Medulinu posječena su 3 velika čempresa, a panjevi prekriveni zelenim granama kako bi sječa prošla neprimijećeno. Međutim, budno oko jednog svakodnevnog šetača uočilo je nestanak dugogodišnjih stabala te nam je on prijavio slučaj. Prijavu smo proslijedili Službi komunalnog redarstva Općine Medulin koja je izašla na teren i ustanovila da su stabla posječena po nalogu uprave hotela i da je to učinjeno ilegalno jer Općina nije izdala nikakvu dozvolu za sječom. Komunalno redarstvo podnijelo je prijavu sucu za prekršaje, a predviđena kazna za pravnu osobu iznosit će oko 2.000 kn, dok će odgovorna osoba morati platiti još 500 kuna.

*Tragom dojave da Istarska tvornica vapna u Mostu na Raši namjerava kao alternativno gorivo koristiti otpadna ulja, gume, plastične mase i mesno koštano brašno, upitali smo voditeljicu županijskog Odsjeka za zaštitu okoliša, gđu. Ljiljanu Dravec, za tumačenje slučaja. Dobili smo objašnjenje da objekt za suspaljivanje otpada na toj lokaciji nije predviđen Prostornim planom Istarske županije, te da bi Istarska tvornica vapna u slučaju da želi koristiti takvo gorivo trebala podnijeti zahtjev za izmjenama plana koji bi potom trebao ponovo proći javnu raspravu. Isto tako, taj bi objekt trebalo ubaciti i u Prostorni plan općine Raša. U Istri jedino Holcimova tvornica cementa u Koromačnu ima dozvolu za suspaljivanje otpada. Saznajemo i da je Istarska tvornica vapna već je dala izraditi Studiju utjecaja na okoliš, koja pokazuje uvjete pod kojima bi se vršilo suspaljivanje, a koju će morati priložiti uz eventualni zahtjev za dobivanjem dozvole za rad od Županije. Stav Županije o dopuštanju takvog suspaljivanja još uvijek nije potpuno jasan, dok je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odobrilo formiranje Komisije za procjenu utjecaja tog zahvata na okoliš, u kojoj sudjeluju i dva predstavnika Istarske županije. Mještani obližnjih naselja sigurno neće biti oduševljeni dodatnim zagađenjem zraka na tom području, uz već prisutna dva značajna zagađivača zraka na nevelikoj udaljenosti, TC Koromačno i termoelektranu na ugljen u Plominu. Smatrajući da upravo zbog ta dva zagađivača najveće onečišćenje zraka u Istri dolazi s istočne obale, protivimo se spaljivanju tih vrsta otpada na tom osjetljivom području. Onemogućavanje novog onečišćenja zraka zagovarat ćemo i prilikom javne rasprave o tom zahvatu ukoliko do nje dođe.

*U mjestu Frleti, blizu grada Umaga, postoji jedna lokva bogata životinjskim svijetom, posebno barskim kornjačama. Početkom ožujka dijelom je zatrpana zemljom i šljunkom uz suglasnost Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Umaga, pročelnika Sabatina, prilikom nasipanja terena radi izrade pristupne ceste parcelama s druge strane lokve. Lokve su vlažna područja koja se, osim što su slatkovodna staništa mnogih ugroženih vrsta (posebno vodozemaca i gmazova), nalaze na Ramsarskom popisu i spadaju u najugroženiji tip staništa u Hrvatskoj upravo zbog ljudske djelatnosti i zanemarivanja. Razlog sve manjeg broja životinja iz skupine vodozemaca i gmazova najvećim je dijelom nestanak staništa i mrijestilišta. Barska kornjača (Emys orbicularis) se u Hrvatskoj nalazi na Crvenom popisu te je potrebno obratiti veliku pozornost njenoj zaštiti. O zatrpavanju lokve obavijestili smo i Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske “Hyla”, s kojim smo zajedno uputili upozorenje o nastaloj šteti Gradu Umagu i zahtjev za obnavljanjem staništa.

*U dvorištu zgrade u Ciscuttijevoj 5 i 7 u Puli u centru grada jedan je susjed posjekao dvije voćke i okomio se i na jedan veliki bor.. Dvorište je zajednička površina svih stanara te nas je zato jedna stanarka upitala za pomoć jer susjed namjerava posjeći i jedan veliki lijepi bor. O slučaju smo obavijestili Službu komunalnog redarstva koja je izašla na teren i razgovarala sa prijaviteljicom i susjedom. Prema riječima prijaviteljice dvije komunalne redarkinje bile su vrlo ljubazne, objasnile da za sječu voćaka nije potrebno tražiti dozvolu od Grada, ali da veliki bor ne smije biti posječen te su sa susjedom posebno razgovarale i upozorile ga. Jedan bor spašen! Prijaviteljica se zadovoljno zahvaljuje svima koji su pomogli.

*U naselju Žbandaj, u okolici Poreča, postoji tvornica plastike “Žbandajka”. Već 4 godine radi i oduvijek stvara veliku buku 24h na dan. Susjedi su se u više navrata bunili i molili vlasnika da postavi zvučnu izolaciju, međutim još uvijek je situacija ista. Obraćali su se i Mjesnom odboru i Službi komunalnog redarstva u Poreču, poslana je i prijava Sanitarnoj inspekciji koja je nadležna za mjerenje buke. Obzirom da se ne razumiju mnogo u propise i inspekcije upitali su nas za pomoć. Poštom smo im poslali Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) koji jasno govori koje su masimalne vrijednosti (dB) dopuštene, posebno tijekom noći, i Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 27/99) na kojeg se mogu pozvati u traženju svojih prava. Jedan od komentara je bio i da sve inspekcije zatvaraju oči na očite probleme i ne drže se posve zakona koji štite ljudko zdravlje, na što smo odgovorili da je to situacija koju treba mijenjati te zato biti uporan i dosljedan u ostvarivanju prava garantiranih zakonima. Dobili smo i povratnu informaciju da su im ti materijali puno pomogli i da osjećaju da mogu nastaviti boriti se sami, a ako im ponovo “zapne” računaju na našu ponovnu pomoć.

*Primili smo i poziv jedne vidno uzrujane gospođe iz Pule koja je u novinama pročitala članak o privatizaciji pitkih voda i ogorčeno izjavila “da mi svi skupa ne bi trebali dopustiti da se to dogodi, jer voda je javno dobro i osnova života!”. Dijelimo njeno mišljenje i svima koji tako misle savjetujemo da taj svoj stav šire među svojim susjedima, prijateljima, rođacima...

*U ulici Matije Vlačića u Labinu postoji nekoliko neregistriranih automehaničarskih radionica koje rade bez ikakve dozvole. Takvo je stanje već 7-8 godina prema riječima prijavitelja, a osim što rade na “crno” najveći problem predstavlja otpad koji stvaraju. Tako gomilaju olupine, stare akumulatore i motorno ulje, koji spadaju u opasni otpad, i potom ga bacaju na ilegalne deponije. Prijavitelj se već obraćao Gradu Labinu i upozoravao na situaciju, no ništa nije poduzeto. Slučaj namjeravamo prvo provjeriti na terenu te ga potom prijaviti svim nadležnim inspekcijama. (Milena Radošević)