U kebabu ima puno toga što je opasnije od zaraženog mesa

Otkriče da je u Hrvatsku iz Poljske uvezeno meso teško oboljelih, pa i zlostavljanih goveda, zaraženo salmonelom i Escherichijom coli, otvorilo je niz zanimljivih pitanja, piše index.hr.

Naime, puno se govorilo o bakterijama, ali nimalo o nutritivnoj vrijednosti i utjecaju na zdravlje kebaba za čiju je proizvodnju navodno bilo namijenjeno zaraženo meso. U ovom tekstu pokušat ćemo ispraviti taj nedostatak. No krenimo ipak od nekih pitanja na temu bakterija koja su također nedovoljno adresirana.

Od 0,5 do 8,5 tona zaraženog mesa

Sanitarna inspekcija utvrdila je da je zaraženo meso prodano i konzumirano u 57 ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj, a rane procjene o potrošenoj količini kreću se od oko pola tone do čak 8,5 tona. Slovenski dobavljač obavijestio je hrvatske kupce o problemu, nakon čega je krenulo povlačenje proizvoda s tržišta.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u četvrtak je pokušao umiriti javnost tvrdnjom kako nema opasnosti za one koji su ga konzumirali jer je meso kroz prženje, svojstveno pripremanju kebaba, prošlo termičku obradu u kojoj su bakterije morale biti uništene.

Termička obrada može, ali ne mora biti dovoljna

To što je rekao uglavnom stoji, međutim, prema našim stručnjacima, ali i zdravoj logici, izrada kebaba ne može biti 100-postotna garancija da su sve bakterije uistinu uništene. Primjerice, ako je navala kupaca velika, može se dogoditi da neko meso ne bude dovoljno dugo izloženo dovoljno visokim temperaturama.

Doc. dr. sc. Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) kaže da će termička obrada, ako je u potpunosti provedena, uništiti bakterije poput salmonele.

"Prije nekoliko godina digla se velika buka, čak i pretjerana, oko salmonele. Ona ne predstavlja opasnost ako se namirnica dovoljno obradi na temperaturi od 70°C najmanje 10 minuta. No može se dogoditi da netko prilikom narezivanja kebaba zahvati dio mesa koji je ostao djelomično sirov. U tom slučaju, ako se radi o zaraženom mesu, može doći do trovanja. Osim toga, ako sirovina, u ovome slučaju meso koje je jako podložno kvarenju, nije skladištena na odgovarajućoj temperaturi, može doći do razvoja bakterija. Ako je skladišteno na neadekvatnoj temperaturi, može doći do većeg rasta broja bakterija, a time i do kvarenja'', rekla je.

Nastavite čitati ovdje.