Jeftini ugljen s Balkana truje čitavu Europu

TE Plomin

Termoelektrane na Zapadnom Balkanu spadaju među najveće zagađivače zraka u Europi - uvelike zbog lošeg ugljena. Količina štetnih ispušnih plinova se polako počela smanjivati, ali bez konkretnije financijske pomoći EU, javlja Deutsche Welle.

Sumporni dioksid je proporcionalno najštetnija tvar iz dimnjaka termoelektrana na ugljen. Najkritičnijih 16 pogona tog tipa na području Zapadnog Balkana, međutim, ispušta dotičnog polutanta onoliko koliko i 250 ugljenih energana u zemljama Europske unije. Razlozi su njihova zastarjelost te lošije filtriranje, ali još i više upotreba lošijeg ugljena, tj. nedostatno odsumporavanje goriva. Konkretne posljedice zagađenja na ljude su katastrofalne, izraženo u zdravstvenim statistikama čitave EU.

Nalazi su to, naime, istraživanja koje je nad spomenutih 16 termoelektrana provelo šest eminentnih europskih organizacija i međunarodnih koalicija koje se bave ekologijom, klimatskim promjenama i energetikom: HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch, Europe Beyond Coal, Agora Energiewende. Njihov rad je u Hrvatskoj podržala ekološko-aktivistička udruga Zelena akcija.

Procijenjeno je da zagađenje koje izazivaju elektrane na ugljen dovodi do gotovo četiri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva u državama Zapadnog Balkana izvan EU-a, ali i više od dvije tisuće prerano umrlih u europsko-unijskim članicama. Glavna autorica izvještaja je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica u organizaciji HEAL.

Ostaviti preostali ugljen pod zemljom

Govoreći o potrebi prelaska na obnovljive, ekološki prihvatljive izvore energije, Luka Tomac iz Zelene akcije kazao nam je da se ozbiljniji početak tranzicije na Zapadnom Balkanu odgađa ili jednostavno ignorira. „To u zemljama Zapadnog Balkana podrazumijeva ostavljanje preostalih količina ugljena pod zemljom“, smatra voditelj klimatskog programa najveće ekološko-aktivističke organizacije u RH.

Energetski sektori država Zapadnog Balkana koji u velikoj mjeri ovise upravo o ugljenu, time će pretrpjeti izuzetan trošak, pa se zasad više u obzir uzima - odsumporavanje. Naročito su posrijedi energetike Srbije te Bosne i Hercegovine čijih sedam najkritičnijih termoelektrana, prema štetnim emisijama, prednjači među 16 istraživanih na prostoru regije.

O hrvatskim dubioznim planovima oko Plomina 1 nastavite čitati ovdje.