Kako je zaboravljena stara medovina postala ultimativno hipstersko piće

Ilustracija (Kult plave kamenice)

Dva su faktora vratila medovinu u igru. Broj jedan – hipsteri. Broj dva – Igra prijestolja. Medovina, piće od fermentirane otopine meda i vode koje se radi praktički oduvijek (najstarije medovine datirane su u 9000 prije nove ere) dio je i naše tradicije, poznata još i kao gvirc ili gverc (od njemačkog gewürtz). Naši davni preci, lovci i sakupljači, otkrili su je slučajno, kad su vidjeli da med u pčelinjacima ponekad fermentira zbog divljih kvasaca, piše portal plavakamenica.hr.

Otkad je izmišljena, medovina se praktički radi na isti način. Pili su je svi od Aristotela do Shakespearea i Vikinga. Povjesničari vjeruju da je upravo čovjekovo otkriće prirodne fermentacije meda zaslužno za kasniju pojavu piva i vina. U Srednjem vijeku proizvodnja medovine doživjela je veliki tehnološki skok, vino od meda bilo je fino piće i bitno skuplje od vina i piva. Zato je polako i počela padati u zaborav.

Desetljećima, ako ne i stoljećima, medovina nije postojala kao komercijalna kategorija. U lektiri je tekla u potocima, ali u stvarnosti se uglavnom pila domaća medovina kod ljudi doma, na sajmovima i proštenjima, tu i tamo su je znali izvući ispod pulta na tržnici. Najbolju ikad probali smo jako davno, kad smo početkom 80-tih na putu iz Kotora za Titograd zalutali u jedan zaseok u Crnoj Gori i pred nekom kamenom kućom naišli na starca koji nas je počastio fenomenalnom, hladnom, reskom medovinom i vratio na glavni put.

Nastavite čitati ovdje.