Hrvatska je pristupanjem EU profitirala, ali nedovoljno

"Hrvatska je danas, šest godina nakon pristupanja EU, gospodarski znatno snažnija zemlja. O tome svjedoče svi pokazatelji, od povećane zaposlenosti, smanjene nezaposlenosti, do smanjenja javnog duga", rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na panelu u Opatiji na Konferenciji o interdisciplinarnom istraživanju u menadžmentu u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku, na temu "Hrvatska – 6 godina kasnije".

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je da je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine, u kojem je Hrvatskoj na raspolaganju 10,7 milijardi kuna, do danas ugovoreno projekata u vrijednosti od 7,2 milijarde eura, odnosno 67 posto dodijeljenih sredstava, a isplaćeno do sada 2,3 milijarde eura, odnosno 22 posto dodijeljenih sredstava. "Članstvo u EU povezuje se s EU sredstvima koji su važni, ali važno je da je članstvo donijelo i veći BDP po glavi zaposlenika, veću zaposlenost i niz drugih pozitivnih učinaka", rekla je Žalac dodavši da je politika ove Vlade stvoriti lance vrijednosti u gospodarstvu.

"Makroekonomska slika Hrvatske danas je dobra, pomaknuli smo se, ali to je najbolja slika koju vidite", ustvrdio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta dodavši kako svi ostali dijelovi sustava, tehnologija, institucije, istraživanja, socijalne politike i zajednički ciljevi ne funkcioniraju kako bi trebali. Lovrinčević dodaje da idemo polako prema destinaciji, ali je pravo pitanje hoćemo li mi biti vlasnici te destinacije i izgraditi nešto više. Smatra da nije toliki problem što mladi odlaze, već više to što je drugi mladi ne prepoznaju kao svoju priliku. "Na klincima koji dolaze je najveći teret hoće li stvoriti nešto više od puke destinacije", zaključuje.

Vesna Škare Ožbolt ocjenjuje da je stanje u pravosuđu danas mnogo bolje, ističe da se puno napravilo, ali da ne možemo biti zadovoljni brzinom. "Nažalost, ključni problem je brzina. Doing business katastrofično pokazuje da je hrvatsko pravosuđe među posljednjima u Europi, znači – drugi se kreću brže od nas."

Mladen Vedriš slaže se da smo na dobrom putu za razliku od prve dvije godine nakon pristupanja EU kada se ništa nije dogodilo. Kod reformi, savjetuje, treba imati pristup fakulteta prema studentu, koji treba uvjeriti studente da je pametno položiti ispit jer je to dobro za njih. "Tako Vlada treba imati sposobnost uvjeriti društvo da su reforme dobre za njih."

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić istaknuo je kako mladi odlaze van jer tamo imaju bolje uvjete i vide perspektivu koje u Hrvatskoj nema. Imamo najmanji rast; Srbi, Kosovari i Makedonci imaju veći rast od nas. Prave vlade procjenjuju željeni rast i rade strategije kako će do njega doći. "Europa je dobra, ona kaže ono što moramo i ono što ne smijemo, između toga je ogroman prostor koji Hrvatska treba iskoristiti za izgradnju naših institucija prema hrvatskim specifičnostima'', rekao je Jurčić. (kb)