Lažne diplome su porazne, ali nisu ništa naspram korupciji u školama

Pixabay

U hrvatskoj javnoj i državnoj upravi do sada je pronađeno 78 lažnih diploma i svjedodžbi, od kojih 22 u resoru obrazovanja, u školskim ustanovama. Oni koji su otkriveni, kažnjeni su otkazima. Proces provjere, uglavnom započet 2017., još nije dovršen, no već sada rezultati i način njegove provedbe izazivaju dvojbe i nameću pitanja. Dvojbe postoje i oko novih regulacija kojima Ministarstvo znanosti i obrazovanja nastoji riješiti problem zloupotreba u zapošljavanju, odnosno korupciju, nepotizam i političko kadroviranje, piše Index.

I sama provjera diploma je sumnjiva

Jedna od najozbiljnijih je vjerodostojnost rezultata provjera diploma. Naime, neke druge ranije provjere u nekim državnim i javnim institucijama pokazale su da postotak krivotvorenih diploma zna biti mnogo veći od ovoga koji je utvrđen u provjerama po resorima. Primjerice, samo u Zagrebačkom holdingu 2014. otkrivene su 263 krivotvorene obrazovne isprave. Brojne afere s prodajom ispita, poput afere Indeks, afera s plagiranjima i slično, stvaraju dojam da su razmjeri nereda u sustavu daleko veći nego što to pokazuje rezultat od 75 krivotvorenih diploma. Također stvaraju dojam da se kažnjavaju samo niže pozicionirani u sustavu.

Iz ove dvojbe proizlazi pitanje može li se uopće od procesa provjere, u kojem ključnu ulogu imaju upravo oni koji su zapošljavali ljude s lažnim diplomama, očekivati vjerodostojan rezultat.

Jesu li krivi samo oni s lažnim diplomama?

Drugo, povezano pitanje jest tko je sve odgovoran za zapošljavanja s lažnim diplomama. Jesu li to samo zaposlenici s lažnim diplomama ili i svi oni akteri koji su ih zapošljavali ili možda čak ministri koji već desetljećima ne uspijevaju ili ne žele uvesti reda u sustav? Koga bi nakon dovršetka provjera trebalo smatrati zaista odgovornim? Ravnatelje? Škole? Sindikate? Ministre? Ili sve zajedno?

Također se nameće pitanje je li nova regulacija koju je napravilo Ministarstvo obrazovanja dovoljna da se ovakve i slične stvari u budućnosti učinkovito sprječavaju.

Na ova, ali i druga povezana pitanja Index je potražio odgovore kod resornog Ministarstva, a porazgovarali su  i s čelnikom sindikata Preporod Željkom Stipićem te s profesorom radnog i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Viktorom Gotovcem.

Pritom treba istaknuti da je Stipić čelnik manjinskog sindikata pa je bez dlake na jeziku progovorio o ulozi koju smatra da u procesu uhljebljivanja imaju većinski sindikati.  Nastavite čitati ovdje.