WWF: Izumiranje morskih pasa signal je propadanja Sredozemnog mora

Mladunče plavog kita zarobljeno plastikom (Foto: Deomenico Ottaviano)

Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja, stoji u novom izvješću Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF). Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom.

Uoči 14. srpnja, Dana svjesnosti o morskim psima novo izvješće WWF-a "Morski psi u krizi: poziv na akciju za Mediteran" pokazuje da su neodrživ i ponekad nezakonit ribolov doveli u opasnost opstanak morskih pasa i raža u cijeloj regiji. Nedostatak upravljanja i provedbe, loše vođena tržišta te nedostatak podataka i znanja, situaciju čine još gorom.

-Morskim psima Mediterana prijeti izumiranje. Nagli pad njihovog broja je najozbiljniji signal stanja našeg mora i rezultat je neodgovornih ribolovnih praksi, za što su odgovorne sve zemlje. Morski psi su bili dio našeg mora i kulture tisućama godina. Ukoliko želimo osigurati njihovo postojanje u budućnosti, trebamo djelovati jako brzo, kaže Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Prelov je najveća prijetnja mediteranskim morskim psima i ražama, na što utječu sve vrste ribolova. Po ulovu morskih pasa prednjače Libija i tunis koje izlove svaka po 4200 tona. Dok se neke vrste ciljano love i za njih postoji tržište, veći dio uhvaćen je kao neželjeni ulov i bačen natrag u more kako bi uginuo. Više od 60 vrsta zabilježeno je u kočama, dok u nekim područjima morski psi i raže predstavljaju više od trećine ukupnog ulova parangala. Ogromne količine ulovljene su ilegalnim plutajućim mrežama, a kritično ugrožene velike bijele morske psine love se i plivaricama. Značajan dio ulova malih gospodarskih ribolova koji koriste mreže stajaćice također čine morski psi i raže.

Osim ribolova, druge prijetnje sve više pogoršavaju ukupno stanje morskih pasa na Mediteranu. Među njima je plastični otpad kojim se morski psi hrane zamjenjujući ga za hranu, ili se u njega zapliću, što može uzrokovati smrt. Nadalje, problem predstavljaju i prijevare: DNK testiranje pokazalo je da mnogi potrošači koji misle da jedu mediteransku sabljarku, zapravo jedu ilegalno meso morskog psa. To ima i zdravstvene rizike za potrošače, zbog razine žive koja je u nekim vrstama morskih pasa daleko iznad sigurnih zakonskih ograničenja.

Morski psi su posebno ranjive životinje i bore se za svoj oporavak. Sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov može uništiti zalihe koje se onda ne mogu regenerirati. To je nešto što se događa diljem Mediterana i predstavlja veliki problem.

-Zaista nemamo vremena za gubljenje, dodao je Kanski. -Želimo surađivati s ribarima i vladama kako bi poboljšali upravljanje našim krhkim morskim resursima i usvojili djelotvorna rješenja za zaustavljanje rasipne prakse neželjenog ulova morskih pasa.

WWF ističe niz rješenja koja ribari i tijela koja upravljaju ribarstvom trebaju uzeti u obzir; od izbjegavanja kritičnih staništa morskih pasa i raža (kao što su mrjestilišta) do korištenja prilagođene opreme kako bi se izbjegao prilov. Poboljšanje znanja o populacijama morskih pasa i raža te prikupljanje podataka o vrstama kojima se trguje bit će također važno za povećanje napora za očuvanje i osiguravanje pune transparentnosti i zakonitosti u sektoru ribarstva.