Lex franak banke bi mogao stajati 15 milijardi kuna

Građanska inicijativa Lex franak predstavila je prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima, piše portal Prviplan. Prema tom prijedlogu, dužnicima bi se omogućio povrat preplaćenih kredita bez sudskih postupaka. U promptnom reagiranju na prijedlog zakona Hrvatska udruga banaka ocijenila je kako je riječ o neosnovanom prijedlogu koji bi sve ostale korisnike kredita, uključujući i kunske, doveo u nepovoljniji položaj u odnosu na dužnike u švicarskim francima.

Podsjetimo, mogućnost podnošenja prijedloga takvog zakona još u lipnju prošle godine najavio je zastupnik stranke Snaga Goran Aleksić, nakon što je Vrhovni sud odlučio da nema zastare potraživanja preplaćenih kamata u pojedinačnim sporovima bivših dužnika kredita u švicarskim francima.

Aleksić je tada izjavio da banke hrvatskim građanima duguju 15 milijardi kuna nepošteno stečenog novca – 10 milijardi temeljem valutne klauzule i pet milijardi preplaćenih kamata.

Lex franak predviđa potpunu naknadu štete

Predstavljajući Lex franak odvjetnica Nataša Lisac istaknula je kako su njime obuhvaćeni svi korisnici CHF kredita – oni koji su ih već otplatili, otplaćuju, kojima je kredit otkazan, onima koji su pod ovrhama ili su već izgubili domove zbog nemogućnosti vraćanja kredita.

Napomenula je da su pri njegovoj izradi presudu rukovodili presudom Europskog suda C 118/17 kojom je utvrđeno da dužnici koji su konvertirali kredite imaju pravo na obeštećenje.

Suautorica zakonskog prijedloga Ana Galoši Comisso naglasila je kako zakonski prijedlog omogućava svim korisnicima CHF kredita potpunu restituciju i naknadu štete te da se obustavljaju ovrhe na prijedlog oštećenika do okončanja parničnog postupka.

Njime se, dodala je, također omogućuju kraći sudski postupci, kao i smanjenje sudskih troškova i oslobađanje od sudskih pristojbi.

Ekonomistica Tea Vrbka tvrdi kako je oko milijun građana u problemima zbog CHF kredita koji su doveli do osiromašenja stanovništva jer, kako je naglasila, građani nisu mogli vraćati povećane rate kredita “koje su odlazile kao dobit u strane banke koje su nepošteno poslovale u Hrvatskoj”. To je dovelo do drastičnog smanjenja osobne potrošnje, pada BDP-a i gubitka za državni proračun, izjavila je.

HUB: Lex franak narušava položaj korisnika kredita

Hrvatska udruga banaka podsjeća da je Sabor 2015. godine usvojio izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima je stvoren zakonski okvir za rješenje problema kredita u švicarskim francima.

“Također, taj je Zakon doveo korisnike kredita u CHF u isti ekonomski položaj s korisnicima kredita u euru. Svaka daljnja promjena ekonomskog položaja bivših dužnika s valutnom klauzulom u CHF-u, sve ostale korisnike kredita dovela bi u nepovoljniji položaj uključujući i korisnike kredita u kunama.

Smatramo da je ovaj prijedlog u potpunosti neosnovan te vjerujemo da zakonodavna vlast neće usvojiti predloženo rješenje koje korisnike kredita u različitim valutama dovodi u neravnopravan položaj.

Hrvatske banke poštuju načela zaštite potrošača, no ukazuju da se mora poštivati vladavina prava i time ostvariti pravna sigurnost poslovanja, ne samo banaka nego i cjelokupnog gospodarstva”, istaknuo je predsjednik HUB-a Zdenko Adrović.

Čelnik inicijative Lex franak Božo Ivošević kaže kako se Hrvatska udruga banaka opravdava da su sve radili po zakonu, ali ih u tome demantiraju pravomoćne presude hrvatskog i europskog pravosuđa.

Pročitajte i ovo:
Bankama zbog ‘švicarca’ prijeti 20 tisuća tužbi?
Sud EU: Valutna klauzula CHF je nepoštena i ništetna