Hrvatska ima oko 80 tisuća radnika starijih od 50 više nego 2010. godine. S druge strane, zaposlenika do 29 godina je za oko 15 tisuća manje, iako su u tom razdoblju zaživjeli brojni poticaji i olakšice poslodavcima za njihovo zapošljavanje.
Kontingent zaposlenih najmlađih radnika do navršenih 29 godina života kreće se oko 301.000, dok se broj starijih od 50 popeo na oko 450.000. Među starijima je gotovo stotinu tisuća radnika koji su zakoračili u sedmo desetljeće života i oni čine oko 6 posto ukupno zaposlenih. Osim migracija, na starenje radne snage utjecalo je i produljenje radnog vijeka žena na 65 godina, piše Večernji list.
Ipak, svaki treći nezaposleni Hrvat stariji je od 50 godina. Tako je na svakih stotinu trenutačno nezaposlenih radnika 35 njih starije od 50 godina. Kada je 2010. godine udio radnika od 50 i više godina bio manji, manje ih je bilo i bez posla, 26 posto njih u odnosu na današnjih visokih 35 posto. Nezaposlenost je od tada padala brže nego udio starije populacije u njoj. Prije deset godina bilo ih je oko 80, a sada ih je oko 40 tisuća, dvostruko manje, dok se nezaposlenost smanjila dva i pol puta.
Istraživanje Eurostata za 2018. godinu pokazuje da je stopa zaposlenosti u skupini od 55 do 64 godine u Hrvatskoj bila samo 42 posto, pri čemu kod žena samo 35 posto. Prosjek Europske unije je daleko viših 58 posto, pri čemu 65 posto za muškarce i i 52 posto za žene. Tako smo se smjestili na samo dno europske ljestvice, pri čemu su gori jedino Grčka i Luksemburg.
Najviše zaposlenih starijih od 55 ima Island sa zavidnih 80 posto, Švedska sa 78 posto, Norveška i Švicarska 72, a Njemačka 71 posto. U Sloveniji je udio zaposlenih u starijoj populaciji 47 posto, Poljskoj 49 posto, Mađarskoj 54 posto, Rumunjskoj 46 posto, a Češkoj 65 posto.
Ipak, svaki treći nezaposleni Hrvat stariji je od 50 godina. Tako je na svakih stotinu trenutačno nezaposlenih radnika 35 njih starije od 50 godina. Kada je 2010. godine udio radnika od 50 i više godina bio manji, manje ih je bilo i bez posla, 26 posto njih u odnosu na današnjih visokih 35 posto. Nezaposlenost je od tada padala brže nego udio starije populacije u njoj. Prije deset godina bilo ih je oko 80, a sada ih je oko 40 tisuća, dvostruko manje, dok se nezaposlenost smanjila dva i pol puta.
Istraživanje Eurostata za 2018. godinu pokazuje da je stopa zaposlenosti u skupini od 55 do 64 godine u Hrvatskoj bila samo 42 posto, pri čemu kod žena samo 35 posto. Prosjek Europske unije je daleko viših 58 posto, pri čemu 65 posto za muškarce i i 52 posto za žene. Tako smo se smjestili na samo dno europske ljestvice, pri čemu su gori jedino Grčka i Luksemburg.
Najviše zaposlenih starijih od 55 ima Island sa zavidnih 80 posto, Švedska sa 78 posto, Norveška i Švicarska 72, a Njemačka 71 posto. U Sloveniji je udio zaposlenih u starijoj populaciji 47 posto, Poljskoj 49 posto, Mađarskoj 54 posto, Rumunjskoj 46 posto, a Češkoj 65 posto. (Mirovina.hr)