Zeleno svjetlo za Schengen dobit ćemo 16. listopada

Arhiva (parentium)

Hrvatska će 16. listopada dobiti zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u Schengensku zonu, ekskluzivno doznaje Večernji list u Bruxellesu. Prema upućenim izvorima, ta je odluka predviđena za usvajanje na kolegiju europskih povjerenika upravo tog datuma, na jednoj od posljednjih sjednica na kojoj se donose odluke prije smjene na čelu Komisije.

Izvjestitelj bi trebao biti Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Komisije u timu Jean-Claudea Junckera i budući izvršni potpredsjednik u timu Ursule von der Leyen, koja preuzima dužnost 1. studenog. Nacrt Komisijine odluke već je napisan i pozitivan je za Hrvatsku, što znači da će do kraja Junckerova mandata Hrvatska proći tehničku evaluaciju i dobiti preporuku Komisije za ulazak u Schengensku zonu, nakon čega sama odluka o ulasku ovisi o Vijeću EU, odnosno jednoglasnoj potpori država članica. A kad će se to dogoditi - o tome nema nikakvih naznaka.

Ta će odluka biti čisto politička i, premda Hrvatska ima ohrabrujuće signale iz raznih država članica, postoje i otegotne političke okolnosti, kao što je činjenica da Rumunjska i Bugarska već devet godina uzaludno čekaju na ulazak u Schengensku unatoč tome što imaju pozitivnu preporuku Komisije.

Druga otegotna okolnost je činjenica da je migrantska kriza vratila Schengensku zonu nekoliko koraka unatrag - uvedene su privremene granične kontrole na mnogim mjestima gdje ih ranije nije bilo - i neke države članice smatraju da se, prije širenja Schengena, najprije treba vratiti tih nekoliko koraka, odnosno da postojeća zona treba ponovo profunkcionirati kao ranije. No, nikakva rasprava o hrvatskom ulasku u Schengensku zonu niti ne može početi dok Komisija ne ocijeni da je Hrvatska u potpunosti spremna za primjenu schengenske pravne stečevine, a to se očekuje upravo 16. listopada. Komisijina evaluacija spremnosti Hrvatske za Schengensku zonu trajala je nešto dulje od tri godine. Barem stotinjak preporuka bilo je napisano i Hrvatska ih je ispunjavala jednu po jednu, a preporuke su, kako doznajemo, sezale od broja posebno dresiranih policijskih pasa u svakoj smjeni u svakoj policijskoj postaji koja ima zadaću nadzora granica do zatvaranja cesta na granici s Bosnom i Hercegovinom koje nisu definirane kao granični prijelazi. Tražilo se postavljanje fizičkih barijera na takve ceste, ali i razvijanje pouzdanog tehničkog rješenja s nadzornim kamerama, sve u cilju ranog obavješćivanja o potencijalnim nelegalnim prelascima granice. (Večernji list)