"Hitna" u Izoli: Hrvati mogu doći samo do 14 h i ne primaju one s moždanim udarom starije od 70 godina

Europski projekt “Cjeloviti pristup poboljšanju hitne medicinske službe na prekograničnom području” trebao je osigurati hitnu zdravstvenu skrb za stanovnike sjeverozapadne Istre u slovenskoj bolnici u Izoli. Kroz pilot-projekt bilo je predviđeno da se financira liječenje 20 pacijenata, a potom bi se suradnja nastavila uz suglasnost ministarstva i osiguravatelja obiju država. No, pokazalo se da zapravo na državnoj razini nije ništa dogovoreno, a na nedavnom slovensko-hrvatskom sastanku u Ljubljani rečeno je da se projekt treba izmijeniti “s pravnog, stručnog i financijskog aspekta” da bi dobio podršku obje države, piše Jutarnji list.

Razlika u cijenama

Naime, po projektu u bolnici u Izoli zbrinjavali bi se pacijenti iz Hrvatske kao i strani državljani koji su se u njoj zatekli sa srčanim i moždanim udarom te stradali u prometnim nesrećama. Ideja je da pomoć stvarno može stići brže nego li da se pacijenti voze u bolnicu u Puli ili Rijeci, a povećalo bi to i broj pacijenata u OB Izola.

U tom smjeru išla su i zastupnička pitanja Ranka Ostojića i Željka Jovanovića koji su prošlog ljeta pitali Ministarstvo zdravstva zašto odbija nastaviti financirati tu vrstu suradnje na području od Umaga do Poreča i Buzeta jer bi se prema nekim procjenama tako spasilo 50 do 70 života godišnje.

Zastupnici se pitaju jesu li građani sjeverozapadne Istre građani drugog reda i zašto ih se diskriminira, dok je primjerice za dio Dubrovačko-neretvanske županije potpisan ugovor o zbrinjavanju hitnih pacijenata s bolnicom u Mostaru te upozoravaju da bi se odustajanjem od projekta izgubilo i 260.000 eura iz fondova EU.

Međutim, Vlada na to odgovara da je veliki prijepor činjenica da je primanje hitnih pacijenta u bolnici u Izoli predviđeno samo od 7 do 14 sati jer nakon toga nemaju intervencijskog kardiologa te da se neće primati pacijenti s moždanim udarom stariji od 70 godina. Također se pokazalo da bi problema moglo biti i u plaćanju usluga, što bi trebali dogovoriti slovenski i hrvatski osiguravatelji.

I jedni i drugi na nedavnom su sastanku upozorili da, primjerice, postoji razlika u dopunskom osiguranju dviju država, a postoji i razlika u cijenama usluga, dok projektom nije uređen ni prijevoz hrvatskih pacijenata u zdravstvenu ustanovu više razine ako je to potrebno, a niti definiran protokol za državljane trećih zemalja.

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, Gordana Antić, tvrdi da se, istina, sporazum između nacionalnih osiguravajućih kuća mora tek postići, ali da su ovim pilot-projektom željeli pokazati kako je potreba za takvom uslugom nužna za građane sjeverozapadne Istre jer su riječka i pulska bolnica udaljene oko 100 kilometara, a Izola im je na 15 minuta. Dodaje da trenutačno troškove prijevoza i zbrinjavanja pacijenata u bolnici u Izoli pokriva Istarska županija.

Ovim pilot-projektom pokušavamo dokazati isplativost takvog sporazuma u ljudskim životima. Potrebu za tom uslugom na ovom području ima oko 50 osoba godišnje, od čega 10-ak iz Hrvatske. To zasigurno ne može ugroziti naš zdravstveni sustav. Uz to su razlike u cijeni liječenja minimalne - poručuje nadležnima Antić.

Nastavite čitati ovdje.