Nosi li europski megaprojekt Ten-T bolje dane hrvatskoj željeznici?

Foto: Pixabay

Nakon što je nedavno krenuo i prvi brzi noćni vlak iz Beča do Brisela, zaostatak Hrvatske u željezničkoj povezanosti s europskim pravcima, ali i uvođenju obnovljivih izvora energije u promet, ponovno je postao tema razgovora u Briselu.

Zeleni sporazum predviđa da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent, što je vezano uz smanjenje emisije plinova i dekarbonizaciju. Države članice EU do 2030. trebaju postići barem 32.5 posto ukupno obnovljivih izvora energije i 14 posto obnovljivih izvora energije u prometu.

S trenutnih 1.3 posto obnovljivih izvora energije u prometu Hrvatska je na pretposljednjem mjestu u Europi, rekao je IDS-ov europarlamentarac Valter Flego na nedavnoj raspravi Odbora za promet i turizam (TRAN) u Briselu.

Jedan od načina smanjenja zagađenja u prometu je povećanje korištenja javnog prijevoza, za što je potrebna dobra povezanost, sigurnost i infrastruktura. Na europskoj se razini kao rješenje nazire megaprojekt Ten-T (Trans European Network - Transport) koji bi putem 9 koridora omogućio povezanost čitave Europe različitim prometnim sredstvima, uz jeftinije karte za korisnike.

Osnovna mreža Ten-T trebala bi biti uspostavljena do kraja 2030., povezujući 94 glavne europske luke željeznicom i cestovnim prometnicama, 38 ključnih zračnih luka željezničkom vezom s velikim gradovima (među njima i Luku Rijeka i zagrebačku zračnu luku), 15 tisuća kilometara željeznice prilagođene za velike brzine i 35 prekograničnih projekata za smanjenje uskih grla. Dovršetak projekta Sveobuhvatne mreže planira se do kraja 2050.

 Položaj Hrvatske na europskim koridorima 

Hrvatski se prometni pravci nalaze na Mediteranskom i Rajna-Dunav koridoru. Mediteranski koridor cestom i željeznicom povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske obale prolazi kroz talijanske Alpe te se nastavlja prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta.

Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Slovenija. Preko tog pravca Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, sa smjerom od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije.

Koridor Rajna-Dunav povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije prema Crnom moru.

Na službenim stranicama EU nalazimo da je Hrvatska uključena u 41 projekt vezan za Ten-T mrežu, čija vrijednost premašuje 535 milijuna eura. Od toga se više od 400 milijuna financira iz europskih fondova.

Oko 60 posto europskih sredstava uložit će se upravo u željeznicu, a efekt na smanjenje trajanja putovanja, cijenu karata i povećanje obnovljivih izvora energije u prometu trebao bi biti vidljiv po završetku projekata.

Kao članica EU i trenutno predsjedavajuća zemlja Vijeća EU Hrvatska ima priliku utjecati ne samo na provedbu, već i na donošenje pravila, a revizija i prilagodbe programa Ten-T trenutno su u tijeku. Hrvatska će u svibnju biti i domaćin skupa na kojem će se raspravljati o budućnosti tog programa. Što će se iz svega izroditi i gdje će na revidiranoj karti europskih koridora biti Istra, pokazat će budućnost.

Do tada, putovanje vlakom od Zagreba do Budimpešte traje 5 i pol sati, a od Pule do Zagreba, za nešto više od 200 kilometara, vlakom treba putovati nevjerojatnih 12 sati.

Dvostruko manje potrebno je kineskom brzom vlaku da prevali oko 1100 kilometara između Šangaja i Pekinga. Brzi vlakovi svakodnevno prometuju između Pariza i Londona, i savladavaju udaljenost za manje od dva i pol sata, a kartu se može kupiti i za manje od 20 funti. (S. Jelčić)