Flego: Ulaganja u prometnu infrastrukturu i napredne tehnologije za sigurniju vožnju

Valter Flego

BRUXELLES – „Ulaganja u cestovnu infrastrukturu s jedne strane, ulaganja u napredne i digitalne tehnologije u vozilima s druge dvije su ključne potrebe EU-a želi li značajno smanjiti smrtnost na europskim cestama“, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego na sinoć održanoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu, gdje se raspravljalo o strategiji EU-a za održivu mobilnost i promet i potrebnim mjerama do 2030. godine.

Flego se kao novoizabrani Izvjestitelj u Odboru za promet i turizam (TRAN) za područje robotike i umjetne inteligencije osvrnuo na strategiju EU-a o ostvarenju „vizije nula“ odnosno nula poginulih u prometu.

- „Vizija nula“ imala je za cilj do 2020. upola smanjiti broj poginulih u odnosu na 2010. Nažalost, to se nije ostvarilo. Samo je 2018. godine 25 tisuća ljudi poginulo na europskim cestama, što je oko 500 ljudi tjedno. Hrvatska nažalost spada pod zemlje u kojima je najviša stopa smrtno stradalih na prometnicama. Prosjek EU-a je 49 smrtno stradalih na milijun stanovnika, u Hrvatskoj je to strašna brojka od 80 ljudi. Čak 94 posto svih prometnih nesreća uzrokovane su ljudskom pogreškom, bila to neprilagođena brzina, nepoštivanje prometnih pravila, konzumacija alkohola, korištenje mobitela u vožnji ili nešto peto, pojasnio je Flego.

Kao izvjestitelj za robotiku i umjetnu inteligenciju, Flego će sudjelovati u stvaranju zakonodavnog EU okvira za budućnost razvoja automobilske industrije i autonomnih vozila, a kao prioritete u tom procesu naveo je „apsolutno sigurnu primjenu novih tehnologija, sigurnost svih sudionika u prometu te iskorištavanje ogromnih mogućnosti novih tehnologija i autonomne vožnje, poštivajući sva etička pravila i norme“.

- Iako je broj poginulih na cestama u 2019. bio manji nego u 2018., za nešto više od 6 posto, ne smijemo se nipošto time zadovoljiti. U Hrvatskoj su primjerice uvedene više kazne za prometne prekršaje i to je svakako pohvalno, ali to je kratkotrajno rješenje. Ono dugoročno leži u automatizaciji i korištenju napredne tehnologije pomoći u vožnji, rasterećenju cestovnog prometa kroz ulaganja u odgovarajuću infrastrukturu te samu obnovu cestovne infrastrukture putem kohezijskih fondova, kazao je Flego te zaključio:

- Automatizirana vozila imaju ogroman potencijal povećati sigurnost na cestama i reducirati pogreške, ali automatizirana svakodnevica svih nas dolazi u obzir tek kada budu primijenjeni najviši mogući standardi sigurnosti, zaštite i poštivanja svih etičkih načela, stoji u priopćenju iz ureda zastupnika. (dp)