Gotovo svaki dan se govori o klimatskim promjenama, održivosti Planeta, zaštiti prirodnih staništa, štetnom utjecaju poljoprivrede… sve kako bi se ukazalo na nužne promjene u upravljanju i korištenju dostupnih resursa.
Nove generacije su donijele sa sobom drugačiji pogled prema konzumaciji hrane. Prema anketi iz 2019. godine, provedenoj u 60 zemalja diljem Svijeta, otkrilo se da 73% populacije rođenih kasnih 80-tih je spremno platiti više za održive prehrambene proizvode. Nadalje, 87% iste populacije smatra da velike kompanije hitno trebaju riješiti okolišna i društvena pitanja kada se radi o proizvodnji i preradi hrane.
Nadalje, bilježi se porast zainteresiranosti mladih za održive načine poljoprivredne proizvodnje. Prvenstveno permakultura, regenerativna poljoprivreda, biodinamička i ekološka poljoprivreda. Iz navedenog može se zaključiti kako mlade generacije su svjesne izazova te u skladu s tim mijenjanju životne stilove pa i karijere.
Zbog atraktivnosti sektora STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) sve više mladih se odlučuje na izgradnju karijere u ovom području. S jedne strane to govori da mladi ljudi smatraju tehnologiju kao rješenje mnogih globalnih problema. Takvim uvjerenjem stvaraju se ambicije koje su dio plana održivosti Planeta. Prema istraživanju iz 2018. godine Sveučilišta Cornell, populacija do 40 godina starosti smatra kako samo pametna tehnologija, automatizacija, energetska učinkovitost i razvoj pametne biotehnologije može spriječiti nestašicu hrane u budućnosti, a u isto vrijeme konzervirati okoliš.
Stručnjaci sa Sveučilišta Cornell ukazuju na razvoj novih polja rada koja će biti ključna u daljnjem razvoju karijera u poljoprivredi i sektorima usko vezanim. STEM stručnjaci direktno mogu pomoći u područjima kao što su upravljanje zemljišnim i ljudskim kapitalom. Nažalost, u mnogim zemljama tehnologija se ne prihvaća. Iako se smatra odlučujućom u daljnjem razvoju poljoprivrede.
Poljoprivrednici koji su spremniji u prihvaćanju tehnologije nalaze se u utrci gdje isprobavaju razne softvere, strojeve, alate i uređaje kako bi što uspješnije poboljšali zdravstveni karton svog gospodarstva.
Mlade generacije su svjesne izazova te u skladu s tim mijenjanju životne stilove pa i karijere.
Zašto je STEM važan za poljoprivredu? Do nedavno, informacije s terena su bile neprecizne, a samo sakupljanje podataka je bilo dugotrajno i skupo. Stoga, mnoge aktivnosti na terenu su se održavale na temelju iskustva poljoprivrednika, kompetencijama savjetnika, te dostupne literature. Međutim, razvojem tehnologije precizno sakupljanje podataka nije nepoznanica. No, postoji problem. U mnogim zemljama dolazi do nedostatka stručnjaka koji će se baviti preciznim istraživanjima na terenu. Na temelju sakupljenih podataka precizno se utvrđuju daljnji koraci u upravljanju dostupnim proizvodnim resursima, ovisno o cilju poslovanja.
S druge strane, proizvodnja hrane, klimatske promjene i dr. su teme o kojima se govori svakodnevno. Upravo iz tog razloga, može se zaključiti da potražnja za STEM stručnjacima u agraru postoji te kako će se u budućnosti sve više tražiti.
Kako poljoprivreda postaje sve složenija, a porast stanovništva je pod velikim pritiskom, povećava se i potreba za savjetnicima. To uključuje poslovne usluge poljoprivrednim gospodarstvima, radi poboljšanja upravljanja zaštitom okoliša, produktivnosti i profitabilnosti, ali i poboljšanje kvalitete života poljoprivrednih obitelji kao ulaganja u budućnost.
Kako bi se poljoprivrednicima pomoglo u praksi u održivoj poljoprivredi, marketinški stručnjaci itekako imaju mjesta za gradnju karijere u ovom sektoru. Oni mogu pomoći povezanim tvrtkama u ovom sektoru da prodaju svoje ideje za održiviji rad poljoprivrednicima, ali također mogu podržati poljoprivredna gospodarstva da bolje prodaju svoje proizvode i rješenja.
Uslužnih djelatnosti u poljoprivredi je mnogo, a prema Joel Salatinu, autoru 9 knjiga i alternativnom poljoprivredniku, 50% uslužnih djelatnosti u poljoprivredi će se tek razviti u narednih 30 godina.
Primjer Europske Unije; kroz poticanje mladih poljoprivrednika da igraju svoju ulogu u ruralnim područjima skreće se pozornosti s velikih poljoprivrednih poduzeća te se više pažnje daje na djelovanje na mikro razini. Financijskom pomoći Europska Unija pomaže direktno mladima u izgradnji karijere u ovom sektoru. Danas, bez rizičnih zaduženja mladi mogu započeti posao u poljoprivredi samozapošljavanjem.
Porastom potražnje za održivim prehrambenim proizvodima razvija se pozitivna klima za razvoj mikro poduzeća koja ozbiljno uzimaju u obzir održivost upravljanjem poljoprivrednim resursima.
Gledanje poljoprivrede kroz rješenja, a ne probleme može biti ključan zaokret u privlačenju mladih.
Ako mlađe generacije ne žele 'umazati ruke' i baviti se poljoprivrednim poslovima, postoje mnogobrojni načini gdje mogu savjetovati ili podržati lokalne poslovne pothvate. Strasti i jedinstvene perspektive mladih generacija mogu se pokazati "revolucionarnim“ ako su usmjerene prema mentoriranju poljoprivrednicima u održivosti i produktivnosti, a ne kritiziranju.
Mlađe generacije su i možda 'znatiželjnije' od svojih roditelja. No, potrebni su im dokazi o mogućnostima za osobni napredak i razvoj.
Između navedenog, mlade bi se moglo privući u poljoprivredu stvaranjem životopisnijeg opisa problematike samog sektora. Primjerice, vijesti o suši, nestašici hrane i gubitku resursa trebaju se pratiti s usmjerenjem na rješenja, uključujući rad koji se obavlja na pružanju više hrane i vlakana, efikasnije i s manje otpada. Gledanje poljoprivrede kroz rješenja, a ne probleme može biti ključan zaokret u privlačenju mladih.
Potrebno je promovirati cijeli sektor u školama i na fakultetima, kako bi se odvratilo od raširenog mišljenja da je poljoprivreda i u najboljem slučaju "teška i u teškoćama“. Mnogo je dinamičnih i uzbudljivih karijera u ponudi za ambiciozne i svijetle mlade ljude u ovom sektoru.
Za Agroklub napisao: Vladimir Miloš.