Svjetski dan zdravlja – Podržimo medicinske sestre i primalje

Ove godine, 7. travnja, na Svjetski dan zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija je porukom „Podržimo medicinske sestre i primalje“ tematski naglasila važnost rada i truda medicinskih sestara i primalja i tako nas podsjetila na njihov doprinos očuvanju zdravlja svih ljudi. Trenutno medicinske sestre zajedničkim snagama sa svim zdravstvenim radnicima ulažu velik trud u zaustavljanju širenja zaraze bolesti COVID-19, pružajući kvalitetnu skrb oboljelima, redovito komunicirajući s obiteljima i zajednicama kako bi odgovorili na sva pitanja i umirili ljude te prikupljajući podatke za znanstvena istraživanja koja će doprinijeti obogaćivanju znanja, prevenciji i liječenju oboljelih kao i ukupnom odgovoru na ovaj novi virus.

1. Jedite raznovrsnu hranu

Pravilnom prehranom ćete se osjećati i izgledati bolje, osigurati organizmu vrijedne hranjive tvari svakodnevno potrebne za rast, razvoj i očuvanje zdravlja, a to je i najbolja prevencija kroničnih bolesti, poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2 i nekih sijela malignih bolesti.

• Neka Vam prehrana bude raznolika.
• Ne pretjerujte u količini hrane.
• Odaberite prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitarica.
• Zamijenite bijeli kruh integralnim.
• Jedite pet ili više porcija voća i povrća dnevno (porcija je onoliko voća ili povrća koliko stane u Vašu šaku).
• Konzumacija krumpira ne predstavlja porciju povrća.
• Dajte prednost ribi i nemasnom mesu.
• Uvrstite u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja – maslinovo i bučino ulje.
• Ograničite unos slatkiša, zamijenite ih orašastim plodovima i sušenim voćem (dnevna količina orašastih plodova i sušenog voća je količina koja stane u Vašu šaku).
• Ograničite unos masti, zaslađivača i soli.
• Uskladite svoje prehrambene navike s tjelesnom aktivnošću.

2. Neka osnova vaše prehrane budu namirnice bogate ugljikohidratima

Ugljikohidrati (šećeri) su važan izvor energije i polovica dnevnog unosa energije treba biti porijeklom iz ugljikohidrata. Izvori ugljikohidrata su žitne pahuljice, kruh, tjestenina, riža, voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi te slastice i gazirana piće. Prema kemijskoj građi ugljikohidrate dijelimo na jednostavne i složene. Jednostavni ugljikohidrati poput glukoze i fruktoze su zastupljeni u voću, povrću i medu, a laktoza u mlijeku. Složeni ugljikohidrati, poput škroba, najzastupljeniji su u žitnim pahuljicama, riži, krumpiru, brašnu i proizvodima od brašna.

3. Jedite pet i više porcija voća i povrća dnevno

Voće i povrće vrijedan su izvor vitamina, minerala i fitospojeva koji pomažu održavanju zdravlja i imunološkog sustava. Sadrže i vlakna koja pomažu probavi. Preporučuje se dnevno uzimati najmanje pet porcija voća i/ili povrća (jedna porcija zapravo znači pola čaše soka pripremljenog od cijeđenog voća/povrća ili jedan komad svježeg voća ili jednu zdjelicu salate).

4. Doručkujte svaki dan

Doručak osigurava energiju potrebnu za početak dana, poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem raspoloženju. Tijekom noći se naše rezerve u obliku glikogena razgrađuju da bi se osigurala glukoza potrebna našem organizmu. Zato i jest važan doručak, koji omogućava da se tijekom noći ispražnjene rezerve glikogena popune i osigurava energiju za jutarnje aktivnosti. Također, naš se metabolizam za vrijeme spavanja i mirovanja usporava pa doručak pridonosi njegovom ubrzanju i boljem funkcioniranju. Neka su istraživanja pokazala da “preskakanje” doručka pridonosi češćoj konzumaciji namirnica koje sadrže više masnoća.

5. Redovno jedite glavne obroke

Cjelokupni dnevni unos hrane podijelite u pet manjih obroka (doručak, užina, ručak, užina, večera). Doručak je najvažniji dnevni obrok. Međuobroci neka budu pažljivo odabrani – dajte prednost svježem i sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima. Ručajte redovito, lagane i jednostavne obroke. Večerajte skromno, dva do tri sata prije noćnog odmora.

6. Jedite umjereno

Nije potrebno odricati se određene hrane, samo treba ograničiti unos, količinu i učestalost.

7. Pijte osam čaša vode dnevno

Voda je medij u kojem se odvija život. Ona je izvor tijelu važnih minerala i elektrolita. Nema energetsku vrijednost, oslobađa organizam od štetnih tvari, regulira tjelesnu temperaturu, olakšava probavu, a kožu održava zdravom i lijepom. Vodu treba piti tijekom cijeloga dana, a da bismo to ostvarili treba nam biti dostupna. Potrebe za vodom su povećane u toplijim mjesecima i pri tjelesnoj aktivnosti. Trudnice, dojilje, djeca i osobe starije dobi moraju posebno paziti na dostatan unos vode.

8. Održavajte poželjnu tjelesnu masu

Indeks tjelesne mase (ITM) je omjer mase i kvadrata visine, a pomaže nam u orijentaciji o tjelesnoj masi.

9. Postanite tjelesno aktivni – hodajte, koristite stepenice, vozite bicikl – najmanje 30 do 60 minuta dnevno

Suvremeni javnozdravstveni pristup promicanju tjelesno aktivnog načina življenja uključuje promicanje svakodnevne umjerene tjelesne aktivnosti u trajanju od najmanje 60 minuta za mlađe od 18 godina i 30 minuta za odrasle (npr. 30 min hodanja/brzog hodanja/vrtlarenja ili tri puta dnevno po deset minuta). Umjerenom svakodnevnom aktivnošću se postiže poboljšanje zdravlja, prevencija niza kroničnih bolesti i povećanje kvalitete života. Dodatni zdravstveni učinci se postižu većom količinom redovite tjelesne aktivnosti osoba kojima to zdravstveno stanje dopušta, uključivanjem u organizirane oblike tjelesnog vježbanja.

10. Započnite odmah s promjenama i svaki dan napravite neku pozitivnu promjenu svojih životnih navika

Učinite prvi korak, to ovisi samo o Vama. Vi to možete!

Uz tjelesno zdravlje, jednako je važno očuvati i mentalno zdravlje. Postoje brojne aktivnosti koje nam u tome mogu pomoći. Neke od njih su učenje novih stvari, povezivanje s drugima, odvajanje trenutka za opuštanje i posvećivanje sebi i sl.